Humanitarna pomoć kao igračka Rusije | Politika | DW | 27.06.2022
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Sirija

Humanitarna pomoć kao igračka Rusije

Milijuni ljudi u Idlibu ovise o isporuci pomoći preko graničnog prijelaza Bab al-Hawa. Humanitarna pomoć dolazi samo ako Rusija to dozvoli. Moskva bi tu situaciju mogla iskoristiti za pregovore u ratu u Ukrajini.

Granični prijelaz Bab al-Hawa

Granični prijelaz Bab al-Hawa

Granični prelaz Bab al-Hawa nije bilo kakav granični prelaz u sjeverozapadnoj Siriji. Svakog mjeseca, između 600 i 800 kamiona međunarodnih organizacija putuje iz Turske u regiju Idlib kako bi snabdijevali tamošnje ljude hranom, lijekovima i ostalim potrebštinama. "Ako Bab al-Hawa bude zatvoren, to bi moglo dovesti do humanitarne katastrofe. Posebno ljudi u izbjegličkim kampovima u ovoj regiji zavise od ove pomoći", kaže Huda Khayti, šefica centra za žene u Idlibu koji zajedno sa organizacijom 'Medico International' interno raseljena lica u regionu podržava u sektoru obrazovanja.

Same brojke pokazuju koliko je Bab al-Hawa važan za Sirijce na sjeverozapadu zemlje. Prema različitim procjenama, u provinciji Idlib živi oko četiri milijuna ljudi, od kojih skoro dva milijuna živi u izbjegličkim kampovima. Mnogi su više puta bježali unutar Sirije, a gotovo svi ovise o humanitarnoj pomoći. Samo u izbjegličkom kampu Atmeh, koji se nalazi deset kilometara sjeverno od graničnog prelaza, oko milijun ljudi živi u kolibama i šatorima. Tamo nema ni tekuće vode ni dovoljno struje, a bolesti se zbog otežanih higijenskih uslova, neprestano šire.

Dijete u izbjegličkom kampu u Idlibu

Ostavljeni na milost i nemilost geopolitike - dijete u izbjegličkom kampu u Idlibu

Žila kucavica Bab al-Hawa

Mnogi Bab al-Hawa nazivaju žilom kucavicom, ali bi ona mogla biti prekinuta 10. srpnja. Jer tada će, u dalekom New Yorku, Vijeće sigurnosti UN-a pregovarati o produženju mandata koji čini osnovu za isporuku pomoći u regiji Idlib. Vijeće sigurnosti odlučilo je 2014. otvoriti četiri granična prijelaza prema sjeverozapadu Sirije. Cilj je bio osigurati opskrbu ljudi osnovnim potrepštinama u posljednjem uporištu pobunjenika u Siriji, koje kontrolira islamistička grupa Hayat Tahrir al-Sham (HTS), bliska Al-Qaidi.

Od 2020. godine se svake godine odlučuje o tome hoće li granični prelaz Bab al-Hawa biti zatvoren ili ne. Svake godine, Huda Khayti se sa zabrinutošću osvrće na ovaj dan u rspnju. "Preko Bab al-Hawe se u Tursku prevoze i teško bolesne osobe. Gdje će se ubuduće liječiti? Ovdje nema čak ni lijekova za kemoterapiju", kaže Khayti.

Bente Scheller, šefica odjela za Bliski istok i Sjevernu Afriku Fondacije Heinrich Böll, smatra problematičnim što je prekogranična pomoć završila pred Vijeće sigurnosti. "Rusija može iskoristiti pravo veta kao dodatno oružje za uskraćivanje humanitarne pomoći sirijskom stanovništvu."

Kao Assadova zaštitna sila, Rusija već dugo traži da sva pomoć ide preko glavnog grada Damaska. Međutim, strahuje se da bi tada režim vrlo vjerojatno slao pomoć samo grupama stanovništva lojalnim Assadu, a zatvaranjem Bab al-Hawe imao bi još jedno sredstvo za vršenje pritiska na stanovništvo u Idlibu. "Assad iskorištava humanitarnu pomoć u političke svrhe", kaže Anita Starosta, referentica za Siriju u Medico International. Rusija bi također mogla biti u iskušenju da iskoristi Bab al-Hawa u pregovorima za svoj agresijski rat u Ukrajini.

Humanitarna pomoć kao sredstvo za vršenje pritiska

Stručnjaci sumnjaju da bi Rusija 10. srpnja mogla iskoristiti glasanje da dobije ustupke u vezi s ratom u Ukrajini. SAD i EU uvele su seriju sankcija Rusiji nakon ruskog rata protiv Ukrajine. Sasvim je moguće da ovaj put, zauzvrat, Rusija neće dozvoliti dalje produženje prekogranične pomoći Siriji, smatra Bente Scheller.

U međuvremenu, Rusija ne želi da joj se gleda u karte. Zamjenik ambasadora UN-a Dmitry Polyanskiy kaže da Moskva još nije odlučila kako će glasati: "Ne poričem da se radi i o izbjeglicama, ali i o terorističkim grupama, one imaju koristi od toga". Lokalno dominantna islamistička milicija HTS kontrolire Bab al-Hawa, što joj također omogućava da naplaćuju carine.

U regiji Idlib oko dva milijuna ljudi ovisi o humanitarnoj pomoći

U regiji Idlib oko dva milijuna ljudi ovisi o humanitarnoj pomoći

"Rusija u svakoj prilici navodi da su u Idlibu samo teroristi i na taj način odvraća investitore, smagtra Schellerova. „HTS kontrolira Idlib i točno je da je ekstremistička grupa. Ali milijuni ljudi žive u pokrajini, više od 95 posto su civili, među njima i mnogo djece".

Rusija, Iran i Turska

Humanitarna situacija u Siriji je nakon jedanaest godina rata katastrofalna - a to je pogoršano ozbiljnom ekonomskom krizom, uključujući krah sirijske i turske valute. Ovo također ima negativan utjecaj na regiju Idlib. Idlib se nekada smatrao žitnicom Sirije. Ali od toga nije puno ostalo. Mnogi poljoprivrednici su protjerani ili pobjegli, a na poljima su izbjeglički centri. Neka polja su pogođena raketama.

Čak i prije rata protiv Ukrajine, širom Sirije je vladala nestašica pšenice. "Ali globalna kriza trenutno pogoršava situaciju", kaže Anita Starosta iz 'Medico international'. Nedostaje kruha, brašna, šećera i goriva.

Sigurnosna situacija se, s druge strane, minimalno poboljšala: službeno postoji prekid vatre između HTS milicije i njene zaštitne sile, Turske, s jedne strane i predsjednika Assada i Rusije s druge. Prekid vatre je osigurao da je u posljednje dvije godine u Idlibu bilo manje borbi, iako su i dalje vršeni zračni napadi.

EU i SAD sada uglavnom samo pružaju humanitarnu pomoć u Siriji, čak i ako se povremeno tvrdi da je Sirija i dalje visoko na političkom dnevnom redu. U svibnju je u Buxellesu prikupljeno nešto više od šest milijardi eura za zemlju pogođenu krizama i ratom. Ali u samoj Siriji samo nekoliko zemalja zaista nešto rade: Rusija i Iran uz Assada, te Turska u Idlibu i sjeveroistočnoj Siriji.

Pustinjska oluja u izbjegličkom jednom kampu u Idlibu

Pustinjska oluja u izbjegličkom jednom kampu u Idlibu

Strah od ruskih i turskih planova

Od okončanja mandata UN-a za granični prijelaz u Bab al-Hawa, Assad i Rusija nisu jedini koji bi mogli imati koristi u smislu politike moći, već i Turska u drugačijem smislu. Jer preko graničnog prelaza Bab al-Hawa ne prolaze samo humanitarne zalihe UN-a, već je to i glavno pretovarno mjesto za turske nevladine humanitarne organizacije koje djeluju nezavisno od UN-a. Ako bi se mandat UN-a završio, Turska bi još uvijek mogla odlučiti koliko pomoći u Idlib smiju dostaviti druge humanitarne organizacije.

Ljudi u Idlibu su zabrinuti zbog turskih akcija na sjeveroistoku zemlje. Turska već tjednima granatira tamošnja sela, a iznad njih nadlijeću dronovi. Erdogan navodno iz sirijske granične oblasti s Turskom želi protjerati kurdske snage bliske PKK-u. Kritičari su, s druge strane, uvjereni da je glavna briga turskog predsjednika osigurati barem dovoljno sirijske teritorije kako bi tamo mogao slati izbjeglice - čak i ako dolaze iz drugih, ne-kurdskih regija Sirije.

Nije poznato da li već postoje razgovori ili dogovori između Rusije i Turske oko graničnog prijelaza Bab al-Hawa. "Ali ono što znam je da smo mi ljudi u Idlibu uvijek na milost i nemilost političkih interesa - posebno kada Rusija želi nešto politički postići", kaže aktivistica za ljudska prava Huda Khayti. U svakom slučaju, koordinatorica u Medico internationale, Anita Starosta, se zalaže da sve humanitarne organizacije udruže snage kako bi poduzele akciju protiv instrumentalizacije humanitarne pomoći.

Deset godina rata u Siriji: djetinjstvo na smetlištu

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu