HRW: Masakr u Uzbekistanu

Human Rights Watch jučer je u Moskvi objavio čitavu dokumentaciju u kojoj se dovodi u pitanje službeno izvješće uzbekistanske Vlade o spornim događajima. Ken Roth iz te američke organizacije objašnjava: «Naša je glavna spoznaja kako broj ubojstava i namjere sigurnosnih snaga pokazuju da se ovdje moglo raditi samo o masakru. Primjenjeno nasilje bilo je posve neumjereno s obzirom na šačicu naoružanih i pretežito mirnih demonstranata.»

Prije početka demonstracija pojedini su pobunjenici napali jednu vojarnu, ukrali oružje i oslobodili zatvorenike iz zatvora. Pri tome su ubili najmanje devet čuvara zatvora. Na to je uzbekistanska vlast reagirala brutalnim nasiljem, tvrdeći kako se radilo o gušenju ustanka islamskih ekstremista. Naglasivši kako se na ubojstva u zatvoru sigurno moralo reagirati, Ken Roth istovremeno dovodi u pitanje iskrenost objašnjenja uzbekistanske Vlade: "Vladino tumačenje događaja je potpuno krivo. Ona tvrdi da je ubijeno 170 ljudi, a u stvarnosti ih je ubijeno daleko više. Vlada nadalje kaže da su većinu ubili naoružani pobunjenici, dok je najviše njih palo kao žrtve snaga sigurnosti.»

Prema spoznajama Human Rights Watcha, Vladine su snage oklopnim vozilima blokirale Andižan i zauzele položaje na krovovima zgrada. Ken Roth priča pozivajući se na izvješća oko 50 očevidaca: «Uzduž ulice bili su postavljeni i snajperisti. Te su vladine postrojbe počele sustavno ubijati prvu skupinu od nekih 300 demonstranata. Samo nekolicina je preživjela taj pokolj. Jer, čim je netko podigao glavu, u njega je ponovo pucano. Nakon što je izgledalo da su svi mrtvi, snajperisti su prolazili između leševa i ubijali i posljednje preživjele.»

Strancima je još uvijek zabranjen pristup bolnicama i grobljima u Andižanu, tako da za sada nikome nije poznat točan broj poginulih. Human Rights Watch je zatražio provedbu neovisne istrage te pozvao Rusiju, SAD i Europsku uniju da povećaju pritisak na uzbekistansku Vladu.

Nakon Uzbekistana, Gruzije, Ukrajine i Kirgistana stanje se očito zakuhava i u Azerbejdžanu. Prošlog su vikenda na ulice glavnog grada Bakua izašle tisuće oporbenjaka tražeći slobodne izbore te slobodu medija i okupljanja. No, režim ne ostaje skrštenih ruku. Već prije dva tjedna pojedini su prosvjednici pretučeni, a oporbeni vođe su za svaki slučaj još uoči demonstracija zatvoreni na nekoliko dana. Kao i u Gruziji i Ukrajini, i u Azerbejdžanu se formira prosvjedni pokret u kojem naveliko sudjeluju mladi ljudi. Tom zemljom već više od 25 godina autokratski upravlja Heydar Alijev, koji je prije godinu i pol nakon spornih izbora vlast predao svom sinu. U zemlji vlada korupcija, a više od trećine stanovništva živi na rubu egzistencije. U svakom slučaju, oporbeni pokret „Joh“, što na azerbejdžanskom znači „Ne“, već je izabrao svoju boju. Sve upućuje na to da bi nakon ukrajinske narandžaste, uskoro mogla uslijediti i azerbejdžanska zelena revolucija.