Hrvatskom vlada opasna politika nezamjeranja | Politika | DW | 10.06.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Hrvatskom vlada opasna politika nezamjeranja

Visoki stupanj tolerancije društva na šovinističke ekstremističke ispade i hajke na neistomišljenike, odnosi prve žrtve, a državne vlasti Hrvatske i dalje šute.

Ovog vikenda u Supetru na Braču četvero je mladih sezonskih radnika iz Slavonije i Varaždina, a skupa s njima i brački vatrogasac koji ih je pokušao zaštiti, premlaćeno uz povike „Di su Srbi?“. U ponedjeljak je preminuo vijećnik SDSS-a iz Kastva, pretučen prije mjesec i pol dana u Rijeci.

„Ne bi se štel zameriti" atmosfera

Gradonačelnica Supetra Ivana Marković je doduše odmah najavila ukidanje financiranja i zabranila održavanje tzv. Torcida kupa jer su napadači očito bili pripadnici ove tzv. navijačke skupine. Ali izostaje reakcija ključnih političkih aktera koji i dalje šute, baš kao što se nisu ni osvrnuli na hajku kojoj su posljednjih dana bili izloženi i strani novinari/mediji. Riječ je o opasnoj politici nezamjeranja i filozofije života koja se svodi na zagrebačku uzrečicu „Ne bi se štel zameriti“.

Kako ističe psihologinja dr. Mirjana Krizmanić, upravo ta uzrečica karakterizira odnos hrvatskih građana i većine političara prema stanju u zemlji i pojavama, s kojima se većina zapravo ne slaže niti ih podržava, ali ne želi niti javno iskazati vlastiti stav.

„Jedna od mana Hrvata je ta filozofija života sažeta u zagrebačkoj uzrečici 'Ne bi se štel zameriti' koja zapravo govori: imam mišljenje, ali ga ne želim izreći. To je potpuno kriv odnos prema životu i društvu jer ispada da podržavaju loše pojedince i skupine koje štete zajednici, budući da se šutnja najčešće tumači kao odobravanje“, ističe dr. Krizmanić.

U konačnici, zbog takve životne filozofije, svatko može nametati društvu što god hoće, a izostaje konstruktivna rasprava u kojoj će se suprostavljati različita mišljenja o određenoj temi. Izostanak društvenog dijaloga, nedostatak „hrabrih i odvažnih osoba" koje se ne boje javno izreći stav o stvarima i pojavama s kojima ne slažu, ističe Krizmanić, sprečava društvo da se razvija. Načelno ne podržava zabrane izražavanja stavova, ali joj je neprihvatljivo što u Hrvatskoj gotovo uopće nema pravih javnih rasprava ni dijaloga među neistomišljenicima.

Kojim se to krugovima ide niz dlaku?

Kroatien Deutschland Miro Kovac bei Steinmeier (picture-alliance/AA/M. Kaman)

Nema vremena za odgovor DW-u - Miro Kovač

Posve u skladu s uzrečicom „Ne bi se štel zameriti“ ponaša se i državni vrh kad je riječ o osudi pokušaja ustašizacije, šovinističkih premlaćivanja ili slučajeva javnog linča svih onih koji kritički progovaraju o NDH. Posve u skladu sa spomenutom uzrečicom  završio je i naš prošlotjedni pokušaj da doznamo kakav stav o hajci ekstremno desnih medija i političara na strane medije/novinare ima predsjednik Odbora za vanjsku politiku Miro Kovač (HDZ). Iako je pretendent na poziciju predsjednika HDZ-a Andreja Plenkovića i vodi parlamentarni odbor za vanjsku politiku, Kovač je prvo tražio da se „upozna s temom“ te nas zamolio da mu se javimo dan kasnije. Drugi dan nije pronašao vremena da odgovori na pitanja, ali je SMS-om zamolio da mu to „ne zamjerimo“ , a treći dan više uopće nije odgovarao na pozive. Čini se kako se dr. Kovač „ne bi štel zameriti“ Hrvatskom tjedniku i zastupniku Željku Glasnoviću, koji je sa saborske govornice označio dopisnike stranih medija kao hrvatske neprijatelje.

Ni SPD nije osudio Glasnovićev istup

Gedenkveranstaltung kroatischer Nazi-Einheiten in Österreich (picture-alliance/dpa/APA/G. Eggenberger)

Simbol podijeljene hrvatske - okupljanje u Bleiburgu

Potpredsjednik Odbora za vanjsku politiku  Joško Klisović iz SDP-a, stranke čiji su zastupnici skupa s ostalima odšutjeli Glasnovićev grubi verbalni napad na strane dopisnike, u izjavi za Deutsche Welle naglašava kako on sve takve pojave osuđuje, a napose šovinističke napade i obračune s novinarima i medijima. Klisović je jedan od rijetkih SDP-ovaca koji se javno kritički oglašava o hajkama na neistomišljenike, sudjelovao je i u svibanjskom prosvjedu novinara protiv cenzure i stalnog pritiska na novinare i medije.

„Opozicija teško može mnogo napraviti i takvim slučajevima, ali mora na to reagirati. Nerijetko sam usamljen u osudi ekstremističkih pojedinaca i skupina, izluđuje me što su hajke na političke neistomišljenike postale normalne i, na neki način, posve prihvaćene u društvu. No, za to je kriva prvenstveno Plenkovićeva vlada koja uopće ne reagira na napade kakav je bila potjernica za austrijskim i njemačkim novinarima koji su kritički izvještavali o komemoraciji na Bleiburgu“, kaže Klisović.

Napominje da su, osim vlasti, problem i mediji, pogotovo televizije koje rijetko izvještavaju ili problematiziraju napade na neistomišljenike kakav je bio nasrtaj na strane dopisnike.

„Svi smo odgovorni za to što je hrvatsko društvo umrtvljeno i otupjelo na rušenje demokratskih standarda, vlast najviše. Prije šest godina primljeni smo u Europsku uniju, ali Europa još nije ušla u Hrvatsku, još smo debeli Balkan i to se hitno mora mijenjati. Vlada to ne čini, okreće glavu od pokušaja revizije antifašističke prošlosti, ali baš zato u borbu za europske demokratske standarde moraju ući oporba, mediji i civilno društvo i dići svoj glas te jače pritisnuti vladu jer je ovakva situacija neodrživa“, zaključio je Klisović.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

 

Preporuka uredništva