Hrvatski pushbackovi u interesu EU-a | Politika | DW | 24.11.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Hrvatski pushbackovi u interesu EU-a

Nasilje prema izbjeglicama, pushbackovi, sustavno kršenje ljudskih prava – brojni su izvještaji koji to opisuju kao uobičajenu prasku na hrvatsko-bosanskoj granici. A EU to tolerira.

Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović je djelovao rutinirano kada je nedavno na konferenciji za novinare u Zagrebu odgovarao na najnovije optužbe o nasilnom i protuzakonitom ponašanju hrvatske policije prema migrantima na granici Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Sve su to izmišljotine, rekao je ministar, tvrdnje bez dokaza i potvrde. Kompliciranim riječima on je čak ustvrdio da se hrvatska policija ponaša uzorno i da bi mogla biti primjer drugima u Europi.

A na kraju je dodao da su sve te optužbe u stvari dio jedne kampanje usmjerene protiv Hrvatske, bez navođenja tko tu kampanju potiče i provodi, i zašto.

Hrvatski ministar unutrašnjih poslova Božinović u Berlinu

Hrvatski ministar Božinović uporno tvrdi kako je ponašanje policijskih službenika "uzorno".

Povod pitanjima novinara bio je jedan tekst objavljen u uglednom njemačkom magazinu Der Spiegel. U njemu se detaljno prikazuje slučaj jednog pakistanskog migranta koji je navodno više puta pokušao prijeći hrvatsko-bosansku granicu s namjerom da se nekako dokopa zapadne Europe. Svaki puta su on i drugi migranti koji su bili u grupi zaustavljeni, tvrdi on. Hrvatska policija bi ih potom zlostavljala, opljačkala i na kraju, polugole i bose, potjerala nazad u BiH.

„To predstavlja jasno kršenje međunarodnog prava i važećih propisa Europske unije", kaže Julija Kranjec iz zagrebačkog Centra za mirovne studije u razgovoru za DW. „ Sve izbjeglice koje stupe na teritorij jedne od zemalja članica EU i u njoj zatraže azil imaju pravo na pojedinačnu provjeru, dakle individualan proces po standardima pravne države. To važi i za one koji su ilegalno ušli u EU." Deportacija se također može izvršiti samo u okviru uredne procedure, naglašava Kranjec. „To se nikako ne smije vršiti neslužbenim putem."

Brojni izvještaji

Izvještaji o ponašanju hrvatske policije na granici s BiH poput ovog iz Spiegela nisu nove. Već najkasnije od sredine 2018. postoji čitav niz dokumentiranih izjava migranata, fotografija koje pokazuju nanošene im ozlijede, izjava liječnika koji su ih previjali i liječili. Brojne nevladine organizacije, kako lokalne tako i međunarodne poput Amnesty Internationala ili Liječnika bez granica, potvrđuju navode, jednako kao i UNHCR.

Migranti u Velikoj Kladuši

U napuštenoj tvornici pored Velike Kladuše je stotine migranata - i svi imaju svoju priču kako su uzalud pokušali ući u Hrvatsku - odnosno EU

Postoje uvjerljive video-snimke pushbackova, pučka pravobraniteljica Lora Vidović je o tome pisala u svom izvještaju još prošle godine, a o postupanju hrvatske policije na granici već se raspravljalo i u Europskom parlamentu. No promijenilo se nije ništa.

Od kada je stara Balkanska ruta, preko koje je 2015. oko milijun izbjeglica stiglo u EU, zatvorena žičanim ogradama na mađarsko-srpskoj i mađarsko-hrvatskoj granici, tisuće migranata pokušava preko ‚Nove Balkanske rute‘ iz Bosne i Hercegovine prijeći u Hrvatsku na svom putu prema bogatijim zemljama Zapada. Budući da je granica blokirana, velik broj ih kampira na bosanskoj strani čekajući povoljnu priliku za prelazak.

Trenutno se na bosanskoj strani, prvenstveno u dijelu oko Bihaća i Velike Kladuše, nalazi 8 – 9 tisuća migranata, najvećim dijelom iz Afganistana, Pakistana i Sirije, ali i iz brojnih drugih zemalja. Raspoloženje lokalnog stanovništva, koje je u početku bilo vrlo pozitivno, u međuvremenu se promijenilo. Sve su češći izvještaji o krađama i provalama koje su navodno počinili migranti, bilježe se sukobi između pojedinih migrantskih grupa. Domaće stanovništvo sve češće govori o „nepodnošljivim uvjetima" i protestira protiv legalnih i ilegalnih izbjegličkih kampova.

Pomorski pushback u Egejskom moru

Pushback nipošto nije usamljena praksa na granicama EU: evidentirano je i mnogo slučajeva nasilnog vraćanja čak i plovila od patrolnih brodova grčke obalne straže.

Sve za „Schengen" - uz pomoć EU

„Za hrvatsku vladu je pristupanje Šengenskom prostoru vanjskopolitički prioritet", kaže Julija Kranjec. Zbog toga ona želi pokazati da je voljna i u stanju efikasno štititi vanjske granice EU-a, prije svega kada je riječ o dolasku migranata.

Pritom se na ljudska prava i prava izbjeglica ne obraća velika pažnja. To pokazuje i neoprezna izjava koji je pošle godine tadašnja hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović dala švicarskoj televiziji SRF: „Naravno da je potrebno malo nasilja kada provodite Pushback, ali morate vidjeti i kakav je to teren.”

"Hrvatska popušta pritisku drugih europskih država", kaže zastupnik Zelenih u Europskom parlamentu Erik Marquard za DW. „Postoji velika podrška među državama EU-a takvom ponašanju Hrvatske. Izgleda da je izvršen politički pritisak od strane Europske komisije ili od strane pojedinih članica EU-a da u tim situacijama nije nužno pridržavati se ljudskih prava", smatra ovaj europarlamentarac. To se vidi i na tome da su „pregovori o pristupanju Hrvatske Šengenskom prostoru ozbiljno započeli tek kada je ova zemlja počela sistematski vraćati izbjeglice s granice, primjenjivati nasilje i provoditi pushbackove." Apsurdno je i apsolutno neprihvatljivo da se tu ostvaruje napredak tek kada se počnu kršiti važeći europski i međunarodni zakoni.

No protiv tog saučesništva u međuvremenu se javlja i otpor. Tako je u Europskom parlamentu vođeno već više rasprava koje su se bavile pitanjem prakse na europskim vanjskim granicama. „U Parlamentu postoji suglasnost većine frakcija da je povreda ljudskih prava nedopustivo", kaže Marquardt.

Bugarski službenik preko kamera promatra granicu

Glavno pitanje jest: žele li europski političari uopće znati, što se događa na granicama EU?

Najavljena istraga i protiv EK

Uz to je i Europska pravobraniteljica za ljudska prava Emily O'Reilly najavila istragu protiv Europske komisije. Njoj se predbacuje da je propustila štititi ljudska prava migranata na hrvatskoj granici. Pritom se radi o tome kako se raspolagalo sredstvima koja su Hrvatskoj stavljena na raspolaganje kako bi se istražilo i kontroliralo ponašanje policije u pograničnom području.

Prigovor glasi da je hrvatska vlada povukla samo manji dio sredstava koja su joj bila odobrena te da je i taj novac potrošila u druge svrhe. Navodno je Komisija za to znala, ali je tu informaciju krila pred eurozastupnicima, kako bi štitila Hrvatsku.

No hoće li pritisak na Hrvatsku kako bi promijenila svoje ponašanje na granici uroditi plodom više je nego upitno. U međuvremenu je pitanje kontrole granice čak i dobilo na važnosti. Nedavno su njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Emmanuel Macron u kontekstu borbe protiv terorizma zatražili da se poboljša zaštita vanjskih granica EU-a. Hrvatska, to pokazuje dosadašnje iskustvo, je za taj zadatak spremna.