Hrvatska zgrožena proširenom optužnicom iz Haaga

Proširenje optužnice protiv Čermaka i Markača, koje se tereti za ratne zločine i kršenje međunarodnog prava za vrijeme «Oluje» u ljeto 1995. godine, na cjelokupan državni i vojni vrh te sve, kako stoji, «znane i neznane osobe» ujedinilo je hrvatsku političku javnost kao rijetko dosad. Predsjednik Stjepan Mesić izjavio je kako mu je neprihvatljiva bilo kakva optužnica koja ide za kolektivnom krivnjom. Predsjednik Sabora Vladimir Šeks drži da se time pokušava revidirati povijest. Premijer Ivo Sanader smatra kako će takvu optužnicu biti lakše srušiti i poručuje kako se neće dopustiti da itko mijenja povijest Domovinskog rata. Predsjednik SDP-a Ivica Račan ponavlja kako je takva optužnica na klimavim nogama: «Carla Del Ponte će morati dokazati navode iz proširene optužnice koja je po mojemu mišljenju apsurdna. Stoga mislim da će je biti lako osporiti», kaže Račan.

Miroslav Šeparović, jedan od branitelja u procesu Markač-Čermak, koji su podnijeli zahtjev za kazneno-pravnim pojašnjenjem tvrdnje o zločinačkom udruživanju, smatra kako je «Oluja» de facto prikazana kao sredstvo kojim je izvršen zločinački pothvat. «Sada proizlazi da je ‹Oluja› poduzeta ne s ciljem da se oslobode privremeno zaposjednuta područja, nego da se iz Hrvatske istjera srpsko pučanstvo.»

Glasnogovornica haaškoga tužiteljstva Florence Hartman poručila je da tužiteljstvo nikada nije smatralo kako je vojna operacija «Oluja» zločinački poduhvat i da se u tome ništa nije promijenilo, već da se inzistira na krivnji odgovornih.

S obzirom da kaznena odgovornost u optužnici može biti opisana samo poimenično pa, dakle, ne može biti općih mjesta i formulacija poput one o znanim i neznanim osobama, ovako sročena optužnica dala je prostora svima koji tvrde da se njome ne optužuje samo cijeli državni i vojni vrh, nego se i hrvatski narod može optužiti kao genocidan.