Hrvatska policija, izbjeglice i mediji - priča puna napetosti | Priča dana | DW | 06.08.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Priča dana

Hrvatska policija, izbjeglice i mediji - priča puna napetosti

Uslijed rasta policijskog nasilja prema izbjeglicama u Hrvatskoj, kao i napetosti između policije i medija, napadno je očita činjenica da u pozadini stoji odgovornost – politike.

Nastavlja se zaoštravanje odnosa hrvatske policije i medija oko pitanja tretmana izbjeglica zatečenih u nelegalnom prelasku državne i EU-granice. Premda svjedočanstva iz raznih izvora još od 2016. godine potvrđuju eskalaciju policijskog nasilja, ona se iz MUP-a i dalje službeno negiraju. Najnoviji takav slučaj bila je reakcija sindikalnih predstavnika hrvatske policije u kojoj se ističe da mediji stvaraju krivu sliku o tome. Reakcija je odjeknula u javnosti kad se Hrvatsko novinarsko društvo (HND) oglasilo da mediji ne bi trebali pisati „lijepo“, kao što im sugeriraju policijski sindikalisti, nego u skladu s pravilima struke pri informiranju javnosti.

Nazvali smo zato predsjednika Sindikata policije Hrvatske (SPH) Dubravka Jagića, koji nam se naknadno javio i pojasnio da smo se očito zabunili – nije bilo posrijedi očitovanje tog sindikata, najvećeg i najpoznatijeg u struci. „Ograđujemo se od priopćenja Sindikata policijskih službenika (SPS)“, rastumačio je Jagić za DW, „koji je novinarima uputio kritiku da bi trebali svoj posao raditi profesionalno. Naime, radi se o nereprezentativnom i manjinskom sindikatu koji stvara zabunu, kako kod zaposlenika MUP-a, tako i u javnosti. Obzirom na navedeno, molimo da se SPH ne miješa sa drugim sindikatima jer je SPH oduvijek imao i imat će dobru suradnju i odnos s medijima, nikad ne sumnjajući u njihovu etičnost i profesionalnost.“

S druge strane, ozbiljne se kritike ipak danas već redovno upućuju na račun hrvatskih policajaca koji su u doba najvećeg izbjegličkog vala, iz Azije i Afrike u Europu, prema strancima postupali znatno humanije negoli danas. Konkretnih je primjera neprihvatljivog policijskog tretmana izbjeglica u novije doba bilo isuviše mnogo, u praktično svim važnijim medijima u RH, te od niza svjedoka, i nevladinih aktivista ili državnih tijela. Poznat je tako veći broj slučajeva fizičkog i drugog maltretiranja u blizini granice sa Srbijom, BiH i Crnom Gorom.

Neophodan prestanak kriminalizacije migracija

Marija Hamersak, kroatische Menschenrechtsaktivistin (privat)

Marijana Hameršak

Problem u komunikaciji između medija i policije svejedno postoji, mada je dobra okolnost da ga ne potencira i najveći policijski sindikat. Ali, novinari i dalje prigovaraju zbog uskrate informacija, i to ne samo njima. Najrječitije bilo je isključivanje Pučkog pravobraniteljstva iz službenog procesa saznavanja istine o postupanju prema izbjeglicama. Za to je odgovorna izvršna vlast čiji su najviši predstavnici – premijer Plenković i ministar unutarnjih poslova Božinović – išli dotle da javno optuže neimenovane nevladine udruge za organizirano krijumčarenje ljudi kroz Hrvatsku, ili da ustvrde kako se azil može zatražiti samo u slučaju legalnog prelaska granice. To dakako nije točno, o čemu se izjašnjavalo Pučko pravobraniteljstvo, kao i aktivisti u npr. iscrpnom Izvještaju o nezakonitim i nasilnim protjerivanjima izbjeglica iz RH, dostupnom na internetu.

„Utapanja i nesreće, svjedočenja o sve težim i težim oblicima nasilja na hrvatskim granicama i u ime tih i drugih granica, o pucnjevima, batinanjima, zatvaranjima, ponižavanjima i krađama, u krajnjoj su liniji rezultat europskog režima kontrole migracija i desetljetne politike kriminalizacije migracija“, kaže o pozadini svega toga Marijana Hameršak, znanstvenica s Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu, te aktivistkinja građanske inicijative „Dobrodošli!“, jednog od svakako najupućenijih subjekata u ovom području.

„Taj režim u kompleksnom spletu globalnih imperativa i nacionalnih politika, praksi i tradicija, širih i pojedinačnih uvjeta i zahtjeva, u državama EU - posebice u državama njezina ruba - generira sustavne, u odnosu na zakonsku regulativu konfliktne i sve nasilnije oblike ograđivanja, utvrđivanja i isključivanja“, nastavlja ona. No kakve su i koje mogućnosti prekidanja takve neželjene prakse? „Za nadvladavanje stanja kojem svjedočimo i koje se, otvoreno recimo, može opisati kao lov na ljude, nužno je, raskinuti s politikama koje su mu u korijenu, vjerujem, odnosno s općedruštveno prihvaćenom kriminalizacijom čitavih populacija i egzistencija.“

„Ne u moje ime“

Kroatien | Flüchtlinge (picture-alliance/dpa/PIXSELL/FA Bobo/Z. Zivulovic jr.)

Hrvatska policija i izbjeglice - u posljednje vrijeme u negativnom svjetlu

Za taj tip promjene potrebna je prije svega politička volja, kako saznajemo, ali i informiranje javnosti, stvaranje uvjeta u kojima će pojedinci moći odbiti sudjelovati u nečovječnim postupanjima, a građani moći zahtijevati: „Ne u moje ime“. U tom smjeru idu prijedlozi koje su ovih dana udruge i pojedinci uputili u reakciji na različite dramatične događaje. Među njima je niz javno objavljenih svjedočanstava koja govore o policijskom premlaćivanju, pa i seksualnom uznemiravanju, o stradanju žena, muškaraca, obitelji.

Kad je posrijedi valjano informiranje javnosti, za mišljenje smo se obratili i predsjedniku HND-a Hrvoju Zovku koji nam je rekao da nije bilo daljnjih reakcija SPS-a na novinarsko stajalište. „Dok oni šute, naše priopćenje prenijeli su, osim medija u Hrvatskoj, i mediji iz susjednih zemalja. Ali ne možemo niti inače biti zadovoljni komunikacijom policije sa strukom kada je u pitanju ova tema. Informacije koje dobivamo su šture, a najčešće nema odgovora na pitanja koja nas zanimaju. Policija se nalazi u raskoraku između lijepe slike koju žele predstaviti javnosti, i slučajeva koji nisu baš tako lijepi, a govore o nasilju prema migrantima“, kaže Zovko.

Naš sugovornik ističe da su se i mediji i javnost, ne tako davno, ponosili humanim odnosom prema izbjeglicama u RH: „No  danas je sve podređeno cilju ulaska u Schengen pri čemu se ne biraju sredstva, često ne poštuju ni međunarodne konvencije“. Ipak, postoji li i odgovornost medija zbog raznih propusta, nerijetko diskriminatornih? „Da, bilo je velikih propusta“, odgovara on, „no jedno su propusti koje naravno ne možemo odobravati, a drugo je organizirana hajka prema tim nesretnim ljudima kao najvećoj opasnosti koja prijeti društvu.“

I Hrvatska je nedavno imala vlastito izbjegličko iskustvo

Predsjednik HND-a objašnjava da u Hrvatskoj na dnevnoj bazi može registrirati poplava neistinitih vijesti, od raznoraznih portala kojima je jedini cilj zastrašivanje ljudi temom izbjeglica, gdje se potonje prikazuje isključivo u kriminalnom kontekstu. „Oni su im krivi za masovne pljačke, ubojstva, silovanja, terorističke napade. Takve neprovjerene vijesti se svjesno plasiraju u javnost. Ispada, kao po takvoj medijskoj histeriji, da su hrvatskom društvu - ogrezlom u mitu i korupciji - najveći problem ti nesretnici. A uz sve to olako se zaboravlja kako je i Hrvatska, ne tako davno, i sama imala izbjegličko iskustvo“, riječi su Hrvoja Zovka.

Gdje je i kakvo je onda rješenje za sve gore odnose, pogotovo ako opet naraste izbjeglički val? Iz inicijative „Dobrodošli!“ poručuju da su pozvali MUP i državno odvjetništvo da objave detalje i rezultate istraga pokrenutih 2017. godine. Također, ista je organizacija pozvala pripadnike policije da odbiju naloge koje vode protjerivanju izbjeglica, dok je Vladi i MUP-u ponovila zahtjev da omoguće civilni nadzor rada granične policije u sferi migracija. I udruga „Are you Syrious?“, koja sustavno izvještava o nasilju na terenu, proteklog tjedna objavila je poziv da se nasilje hrvatske policije spram izbjeglica masovno počne prijavljivati Europskoj komisiji, putem standardizirane procedure.

Omogućiti pristup granici za novinare i aktiviste

Kroatische Tageszeitungen Presseschau Symbolbild (DW/Dj. Klancir)

Mediji nepoželjni na granici

Konačno, novinar Boris Pavelić iz dnevnika Novi list pozvao je MUP da omogući novinarima prisutnost na granici, te odlazak u ophodnje s policijom. „Kao netko tko se znanstveno-istraživački bavi migracijama i gotovo svakodnevno ih prati, i tko pri susretu s ljudima koji su protjerani iz Hrvatske redovito svjedoči mučnim iskazima o zlostavljanjima, krađama i ponižavanjima, mogu se samo pridružiti pozivu da se omogući pristup granici i drugim mjestima na kojima se provodi kontrola granica i migracija“, poručila je Marijana Hameršak.

Zovko na isto pitanje odgovara da je rješenje, što se tiče odnosa države i izbjeglica, u rukama državnih institucija: „No trenutno pojedine udruge rade ono što bi trebale te institucije. Potrebno je da se ljudima u Hrvatskoj prestanu izbjeglice 'demonizirati' i prikazivati kao opasnost koja nam prijeti. S više pozitivnih medijskih priča, tribina, okruglih stolova i razgovora, vjerujem da bi se javnost primjerenije senzibilizirala. A ako govorimo o odnosu policije i medija, najprije bi trebalo apelirati na potpunu otvorenost policije, jer novinarima bi svi ti podaci svakako morali biti dostupni.“

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka uredništva