1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Hrvatska može dobiti pomoć EU-a za čišćenje mina?

Alen Legović, Bruxelles1. veljače 2009

U Europskom parlamentu na raspravi Pododbora za sigurnost i obranu o Smjernicama za program Protuminske aktivnosti EU-a za 2008.-2013. godine predsjedatelj Pododbora Karl von Wogau zatražio je da se uključi i Hrvatsku.

https://p.dw.com/p/GkYE
Natpis upozorenja na mine u Hrvatskoj
Ovakvih natpisa je još mnogo u Hrvatskoj.Foto: DW/Helen Seeney

Hrvatskoj je potrebna pomoć u uklanjanju mina, tako glasi zahtjev njemačkog demokršćanskog zastupnika u Europskom parlamentu i predsjednik Pododbora za sigurnost i obranu Karla von Wogaua. On je upozorio da „u Hrvatskoj postoji još 1.000 četvornih kilometara koji se mogu okarakterizirati kao minski sumnjive površine koje obuhvaćaju 112 gradova i općina. Na tim područjima živi četvrtina ukupnog stanovništva Hrvatske ili nešto više od milijun građana“.

U Hrvatskoj od mina poginulo 470 osoba

Različite vrste mina koje su korištene u Hrvatskoj
Različite vrste mina koje su korištene u HrvatskojFoto: DW/Helen Seeney

U Hrvatskoj je od 1991. godine od mina poginulo 470 osoba, a mnogo više ih je ranjeno. Zbog toga von Wogau od međunarodne zajednice za Hrvatsku traži pružanje hitne pomoći. Procjenjuje se da bi sa trenutno raspoloživim sredstvima razminiranje u Hrvatskoj trajalo još barem 50 godina. Imajući u vidu da će Hrvatska u najskorije vrijeme ući u EU von Wogau smatra da je logično da se i Hrvatsku uključi u program Protuminskih aktivnosti Unije.

Predstavnica Europske komisije primijetila je da je trenutni popis zemalja koji sudjeluju u spomenutom programu samo indikativan. U Europskom je parlamentu pak naglašeno da je moguće uključiti Hrvatsku u program Protuminske aktivnosti Europske unije za razdoblje od 2008. do 2013. godine, ukoliko Hrvatska pokaže želju za sudjelovanjem.

Pojašnjenje MVPEI-a

Iz Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija u priopćenju se među ostalim ističe “kako je za izradu dokumenta „European Commission Guidelines on European Community Mine Action 2008-2013“ kojim se predlaže strategija angažmana EU-a na području razminiranje kao i popis država potencijalnih primateljica sredstava Unije namijenjenih u tu svrhu nadležna Glavna uprava za vanjske odnose Europske komisije (DG RELEX)”.

Preporuke DG RELEX-a o prioritetnim područjima kojima je namijenjena pomoć Unije za razminiranje donose se na osnovi zaključaka s redovitih sastanaka država potpisnica Otavske konvencije (Ottawa Convention, čija potpisnica je i Hrvatska), a pri donošenju kojih se uzimaju u obzir i nezavisne procjene savjetodavnih tijela nadležnih za razminiranje u pojedinim regijama svijeta.

Zahvaljujući uspješnim rezultatima Hrvatske na dosadašnjem razminiranju svog teritorija, prepoznatih na sastancima Otavske konvencije kao i od gore spomenutih savjetodavnih tijela, zaključeno je kako ona više ne pripada skupini minama najugroženijih država te se stoga ne nalazi na popisu takvih država u navedenom dokumentu EK, navodi MVPEI.

Pri donošenju odluke o odabiru država potencijalnih primateljica sredstava koje Europska komisija namjenjuje u tu svrhu, prednost imaju one države čija su naseljena područja neposredno ugrožena od mina, što u najvećoj mjeri nije slučaj s Hrvatskom za koju je ocijenjeno da su preostala minirana područja uglavnom poljoprivredne površine ili šume i ostala nenaseljena područja.

Pritom DG RELEX naglašava da se Hrvatska ne može preko Europske komisije sama prijaviti za uvrštenje na popis država potencijalnih primateljica sredstava Unije za razminiranje, već se taj popis radi temeljem zaključaka sa sastanaka država potpisnica Otavske konvencije i mišljenja savjetodavnih tijela.