Hrvati mogu dobiti pomoć u Njemačkoj, neki Srbi ne | Gospodarstvo | DW | 06.04.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Gospodarstvo

Hrvati mogu dobiti pomoć u Njemačkoj, neki Srbi ne

Zbog pandemije koronavirusom mnoga radna mjesta su ugrožena. U Njemačkoj je vlada za pomoć pojedincima i poduzećima stavila na raspolaganje velik iznos. Pomoć mogu dobiti svi građani EU-a. Ostali ovise o dozvoli boravka.

Detalj dozvole boravka u Njemačkoj (picture-alliance/dpa/F. v. Erichsen)

Detalj dozvole boravka u Njemačkoj

Njemačka vlada počela je s isplatom pomoći onima koji su zapali u teškoće zbog krize izazvane širenjem koronavirusa. Pomoć je namijenjena radnicima i poslodavcima, a posebna pozornost posvećena je malim poduzećima i samostalnim obrtnicima, umjetnicima i drugima.

Međutim, iako legalno žive i rade u Njemačkoj, mnogi ljudi s Balkana koji ostanu bez posla ostat će i kratkih rukava. Naime, pravo na državnu pomoć usljed korona-krize u slučaju građana koji nisu iz Europske unije, imat će samo oni koji posjeduju stalnu dozvolu boravka i rada.

Ina Arnautalić je grafička dizajnerica iz Sarajeva. U Njemačkoj je već šest godina, a prije godinu dana zaposlila se u firmi koja radi dizajn za jedan veliki modni brend. Ona i njezin šef Stefan Hering su gotovo preko noći ostali bez glavnog klijenta i izvora prihoda: „Mi smo mala firma koju čini dvoje ljudi. Modna industrija je bila prva na udaru i mnogi iz branše su izgubili posao“, kaže Ina.

„Sve se desilo jako brzo, takoreći preko noći. Otkazani su skoro svi projekti koje smo planirali“, objašnjava Hering za DW. On je sebe i Inu odmah prijavio na „skraćeno radno vrijeme“, taj instrument njemačke nacionalne službe za zapošljavanje pomaže onima koji, usljed nepredvidivih okolnosti, imaju smanjen obujam posla i prihoda. U ovom slučaju, država zaposlenima isplaćuje 60-67 posto zarade. Do sada se za ovu vrstu pomoći prijavilo oko pola milijuna firmi s preko milijun i pol radnika.

„Odluka da Inu prijavim za skraćeno radno vrijeme me je osobno pogodila, jer to prije svega znači manja primanja za nju. Za razliku od mene i mnogih drugih Nijemaca, ona nema sigurnosnu mrežu ili plan B. Ona mora zaraditi novac i sigurno ne može očekivati preveliku pomoć od obitelji. Njezina boravišna i radna dozvola zavise od toga da je ovdje, da može platiti stanarinu i raditi“, naglašava Stefan.

Da je Ina kojim slučajem dobila otkaz, ne bi imala pravo na pomoć države. Naime, zaposleni i slobodnjaci koji su ostali bez posla, a nisu ostvarili pravo na neograničenu radnu i boravišnu dozvolu, nemaju pravo na državne „korona-fondove“ u Njemačkoj.

Teški socijalni slučajevi

Savezno ministarstvo za rad i socijalna pitanja u pisanom odgovoru za DW objašnjava da je jedina opcija za građane s ovakvim statusom da se jave Nacionalnoj službi za zapošljavanje: „Ukoliko strani državljani nemaju prava na beneficije predviđene Zakonom o socijalnim davanjima, kao prijelazno rješenje, ukoliko je potrebno, mogu se prijaviti za pomoć za teške socijalne slučajeve“, piše u odgovoru ministarstva.

Žena pred Agencijom za rad (Imago/imagebroker)

Onima koji nisu građani EU-a i koji nemaju stalnu dozvolu boravka moći će pomoći Agencija za rad ili Socijalne službe

Na tu vrstu pomoći mogao bi uskoro biti primoran i Aleksandar Durutović iz Novog Sada. U Berlin je došao u veljači prošle godine, a posljednjih nekoliko mjeseci razvozi novine.

„U početku ništa nismo radili, a sada je šef našao neki posao. Nas je šestoro radnika, radimo šest dana tjedno, pa smo odlučili da svatko radi po jedan dan“, kaže Aleksandar i dodaje: „Prilično je neizvjestan moj ostanak ovdje. Nema novca, nema posla, a život i dalje košta.“

Radnici sa Zapadnog Balkana koji su u radnom odnosu duže od godinu dana, a nemaju neograničenu dozvolu boravka, imaju prava na naknadu za nezaposlene u trajanju od najviše dvanaest mjeseci.

Korona pogodila i studente

Kriza u Njemačkoj pogodila je ne samo radnike, već i studente. Mnogi tradicionalni studentski poslovi pogođeni su još prvim ograničenjima vlade u borbi protiv pandemije.

Sarajlija Adi Hrustemović tek je završio magistarski studij glume na Kazališnoj akademiji u Münchenu. Jedna od prvih mjera u Bavarskoj bila je zabrana okupljanja, što je za mnoga kazališta značilo da prestanu s izvođenjem predstava.

Iako su mu neki angažmani usljed pandemije otkazani, službeno je još uvijek student i nema pravo na državnu pomoć: „Onoliko koliko sam se informirao, ja sa svojim statusom ne ispunjavam uvjete da dobijem tu vrstu pomoći, s obzirom na to da nisam državljanin i da nemam stalnu boravišnu dozvolu“, objašnjava za DW.

Studenti iz Srbije i drugih zemalja te regije bez stalne dozvole boravka isključeni su iz državnih paketa pomoći. Nadležno ministarstvo u odgovoru za DW i njih upućuje na socijalnu pomoć za teške slučajeve, koja će im bar pokriti zdravstveno i socijalno osiguranje.

Adi je prije početka pandemije potpisao ugovor s jednim kazalištem gdje bi trebao početi raditi na ljeto. Na pitanje, boji li se da se to neće dogoditi zbog mjera koje mogu potrajati ili budućih mjera štednje, odgovara:

„Ne bojim se, jer ne znam kako se potpisani ugovor može mijenjati. Nama je došla i potvrda iz kazališta da nema nikakvog razloga da se brinemo i da će se, kako stvari stoje, sve odvijati po planu i programu. Ali naravno, sve se može promijeniti, mada se nadam da do toga neće doći.“

Posebna pravila za ljude s Balkana koji nemaju stalnu dozvolu boravka, bilo da su radnici, slobodnjaci ili studenti – ne postoje. Kako će proći kroz krizu zavisi isključivo od statusa koji su do sada stekli, od poslodavaca za koje rade i od toga hoće li ih službenici Agencije za zapošljavanje prepoznati kao teške socijalne slučajeve ili ne.

Preporuka uredništva