Hoće li Sarajevo udovoljiti Erdoganu? | Politika | DW | 09.04.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Hoće li Sarajevo udovoljiti Erdoganu?

Hoće li i BiH, nakon Kosova, izručiti tzv. „gülenovce“ Turskoj? Političari obećavaju da će poštovati Ustav i zakone BiH, ali analitičari nisu uvjereni u njihovu iskrenost i sposobnost.

Nakon što je Kosovo nedavno deportiralo šestoricu Turaka koje Ankara smatra sljedbenicima Fethullaha Gülena (propovjednika kojeg turski vrh smatra organizatorom neuspjelog puča), mediji izvještavaju da su i pojedini turski državljani u BiH suočeni s prijetnjom izručenja. Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić potvrdio je za Deutsche Welle da „BiH i Turska imaju komunikaciju u vezi s tim pitanjem i da BiH postupa u skladu s molbama i zahtjevima iz Turske". „Taj postupak je u operativnoj fazi i ne mogu vam otkriti detalje, ali mogu jamčiti da će sve što ćemo u tom smislu učiniti biti u skladu s Ustavom i zakonima BiH. Bez obzira na to o kakvim se zahtjevima i molbama radi, mi ih nećemo ispuniti, ako to ne bude u skladu sa našim Ustavom i zakonima", poručio je Mektić.

Bosnien und Herzegowina Sicherheitsminister Dragan Mektić

Dragan Mektić

Ministar sigurnosti je dodao da se Bosni i Hercegovini ne može ponoviti slučaj „Alžirske grupe", jer će se postupati u skladu sa zakonom, ali i propisima koji reguliraju međudržavnu suradnju na sigurnosnom planu. „BiH je članica Interpola i ako se putem Interpola za nekim raspiše potjernica, onda je to za nas postupanje u skladu sa zakonom. Ne znam hoće li to ličiti na slučaj 'Alžirske grupe', ali sam siguran da će naši postupci biti u skladu s propisima BiH i propisima međunarodnih organizacija kojima smo mi pristupili. Hoće li se nešto dogoditi u tom smislu, ne mogu prejudicirati, ali morate znati da države svakodnevno jedna od druge traže kazneno-pravnu i međunarodnu pomoć. Mi ne možemo a priori odbiti zahtjev Turske za neku pomoć, ali sve mora biti u skladu s našim zakonima i interesima BiH", ističe Mektić.

U BiH se mnogo toga podređuje interesima „velikih" sila

Analitičari, međutim, sumnjaju u sposobnosti domaćih dužnosnika i njihove namjere u pogledu zaštite zakona i Ustava. Politička komentatorica iz Sarajeva Ivana Marić kaže da BiH nije nikakva velesila, zbog čega se ova država ponekad nađe u situaciji da odluke donosi u skladu sa željama velesila. „Srpska strana u BiH često, ako ne i uvijek, udovoljava zahtjevima susjedne Srbije i Rusije, hrvatska strana odluke prilagođava Hrvatskoj, bošnjačka strana Turskoj, a svi zajedno SAD-u i europskim velesilama. Kada sve to saberemo, dođemo do zaključka da mnoge stvari iz domena vanjske, ali i unutarnje politike ne donosimo u skladu s interesima BiH, već u skladu s interesima onih koje ne želimo razljutiti ili kojima se želimo dodvoriti. Pri tome zaboravimo na patriotizam, važeće pravne norme, interese građana, pa čak i osnovna ljudska prava državljana BiH, a posebno državljana drugih država", kaže Ivana Marić za Deutsche Welle.

Ivana Maric Konrad-Adenauer Stiftung, Bosnien und Herzegowina

Ivana Marić

Ona podsjeća kako su vlasti BiH pogazile ljudska prava pripadnika tzv. Alžirske grupe 2002. godine kada su ih isporučile SAD-u gdje su završili u ozloglašenom zatvoru Guantanamo. „Zlatko Lagumdžija, koji je tada bio predsjedavajući Vijeća ministara BiH, naveo je da su imali nalog iz Bijele kuće za preuzimanjem ove skupine uz prijetnju da će se Sjedinjene Američke Države povući iz BiH i da će BiH biti ostavljena bez podrške SAD-a. Ne znam je li strašnije to što je SAD prijetnjom ostvarila svoj cilj ili što su bosanskohercegovačke vlasti, da bi udovoljile Amerikancima, pogazile naš pravni sustav. S druge strane, ta ista Amerika je odbila uraditi isto za Tursku vezano uz njihov zahtjev Bijeloj kući da uhite i isporuče Fethullaha Gülena. Sjedinjene Američke Države su odbile uraditi to po cijenu pogoršavanja i zaoštravanja odnosa s Turskom. Odmah nakon pokušaja puča i u BiH se osjetio progon 'gülenovaca', kako zovu osobe koje dovode u blisku vezu sa Fetullahom Gülenom. I pored jako bliskih, pa i obiteljskih odnosa između Bakira Izetbegovića i Recepa Tayyipa Erdoğana, Stranka demokratske akcije (SDA) nije uspjela u prvom mahu udovoljiti Erdoğanu i protjerati sve 'gülenovce', te pozatvarati sve što se nalazi u njihovom vlasništvu. Međutim, vremenom im je to sve više polazilo za rukom, pa je nedavno i Sveučilište Burch, koji im je najviše smetalo, prešlo u britanski posjed", tvrdi Ivana Marić.

Erdoğanova očekivanja

Kosovo Pristina Protest gegen Ausweisung Türkischer Lehrer

Prosvjed protiv izručenja sljedbenika Gülenovog pokreta Turskoj na Kosovu

Priču o izručivanju „gülenovaca" aktualizirala je nedavna deportacija šestorice turskih državljana s Kosova. Premijer Kosova Ramush Haradinaj je zbog toga smijenio ministra unutarnjih poslova i šefa obavještajne službe, te trpi žestoke kritike turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana. „Na redu je BiH i logično je da Erdoğan od svog bliskog prijatelja Bakira Izetbegovića očekuje sličnu uslugu koju je dobio od kosovskih vlasti. Problem je što SDA ne može sama donijeti odluku o tome, posebno što je pri raspodjeli vlasti pravosuđe uzela Hrvatska demokratska zajednica (HDZ BiH), a sigurnost Savez za promjene. Nadamo se da će, kao što ističe Dragan Mektić, BiH poštovati vlastite zakone i da ovaj put bosanskohercegovačke vlasti neće pogaziti nečija ljudska prava kako bi se dodvorili 'velikanima'", kaže Ivana Marić.

Ankara optužuje imama Muhameda Fethullaha Gülena i njegov pokret Hizmet (služenje, tur.) za organiziranje neuspješnog puča u Turskoj 2016. godine. Tada su se na udaru kritika Erdoğanovih simpatizera našle i obrazovne institucije u BiH „Bosna Sema" koje se dovode u vezu sa liderom Hizmeta. Mišljenja analitičara o djelovanju Fethullaha Gülena su podijeljena. Na Zapadu ga smatraju pobornikom „umjerenog islama", dok pojedini analitičari u BiH tvrde da Hizmet djeluje „zavjerenički", svrstavajući ga u red „sumnjivih sekti" koje djeluju u ovoj zemlji.

 

Preporuka uredništva