Hoće li Njemačka optužiti Asada za ratne zločine? | Politika | DW | 27.11.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Hoće li Njemačka optužiti Asada za ratne zločine?

Istražitelji iz Njemačke ispituju dokaze o upotrebi kemijskog oružja u Siriji. DW i tjednik Spiegel imali su ekskluzivni pristup svjedocima i povjerljivim izvještajima na kojima bi se mogla temeljiti optužnica.

Rakete su te večeri zvučale drukčije, kažu svjedoci. Nisu tako treštale, kako su navikli ljudi u mjestima koja su bila pod kontrolom sirijskih pobunjenika.

Tog 21. kolovoza 2013. godine su u istočni dio regije Gute nadomak Damaska navodno ispaljeni projektili s bojnim otrovom Sarinom. Hladnije vrijeme pogodovalo je plinu koji je ulazio u niže katove zgrada u ovoj utvrdi boraca protiv sirijskog režima.

„Bilo je kao sudnji dan, kao da su ljudi mravi koje ubija sprej protiv insekata", kaže Eman F. Ona je medicinska sestra i majka troje djece. „Mnogi su ležali mrtvi po ulicama", opisuje ona.

Eman (pravo ime poznato redakciji) sada živi u Njemačkoj i čuva svoj identitet. Boji se osvete bivših aktera sirijskog režima koji su također došli u Njemačku predstavljajući se kao izbjeglice.

Tog dana u Guti se Sarin, tvar koja se upotrebljava kao kemijsko oružje, neprimjetno širio. Čovjek ovaj plin bez mirisa primijeti tek kada on počne paralizirati njegove dišne puteve. U većini slučajeva, žrtve umiru od gušenja.

Eman i njen suprug Mohamad također su udahnuli plin, ali su preživjeli. Njihov najstariji sin (19) nije. Neki izvori tvrde da je tog dana pobijeno oko tisuću ljudi, među njima 400 djece.

Eman i Mohamad su preživjeli. Njihov najstariji sin nije

Eman i Mohamad su preživjeli. Njihov najstariji sin nije

Prijava u Njemačkoj

Sirijski režim je oduvijek negirao upotrebu kemijskog oružja. Sirijsko veleposlanstvo je ignoriralo upit DW-a o toj temi.

Početkom listopada su tri nevladine organizacije podnijele kaznenu prijavu Saveznom državnom odvjetništvu u Njemačkoj protiv nepoznatih osoba zbog navodnih napada Sarinom u Guti 2013. godine i zapadnom sirijskom gradu Han Sajhunu 2017. godine.

Postoje očiti razlozi zašto je kaznena prijava podnesena baš u Njemačkoj. Ova zemlja je 2002. uvela takozvanu univerzalnu jurisdikciju za ratne zločine. To znači da se u Njemačkoj mogu kazneno goniti i suditi najteži zločini bez obzira gdje su na svijetu počinjeni i koje državljanstvo imaju osumnjičeni i žrtve.

Odjel za ratne zločine njemačkog Saveznog državnog odvjetništva u Karlsruheu potvrdilo je za DW da je primilo prijavu. „Istražujemo dokaze, i to je sve što za sada možemo reći“, prenio nam je jedan glasnogovornik. To odvjetništvo je još 2011. počelo tražiti dokaze o zločinima u Siriji.

Ključ nove kaznene prijave je čitava paleta svjedoka. Među njima su raniji visokorangirani časnici i znanstvenici iz Sirijskog centra za znanstvene studije i istraživanja (SSRC) koji je bio zadužen za održavanje i razvoj državnog arsenala kemijskog oružja.

Dokazi sugeriraju da je vojnu zapovijed za upotrebu Sarina u napadu na Gutu dao direktno Maher Asad, mlađi brat predsjednika Bašara al Asada, za kojeg se vjeruje da je broj dva u zemlji.

Mnoge žrtve iz Gute sahranjene su u masovnim grobnicama

Mnoge žrtve iz Gute sahranjene su u masovnim grobnicama

Predsjednik odobrio napad?

Izjave svjedoka međutim ukazuju da upotreba strateškog oružja kakvo je Sarin zahtijeva odobrenje samog predsjednika Bašara al Asada. Prema povjerljivim dokumentima u koje DW ima uvid, vjeruje se da je predsjednik Asad dao odobrenje bratu za izvršenje tog napada.

„Imamo dokaze da je umiješan u donošenje odluke. Ne bih mogao tvrditi da smo to mi sami dokazali, ali svakako imamo određene informacije koje ukazuju na njegovu umiješanost u napad Sarinom", kaže nam Steve Kostas iz Inicijative za pravdu zaklade Otvoreno društvo, jedne od tri organizacije koje su pripremale kaznenu prijavu.

Dokumenti ukazuju da je poslije odobrenja predsjednika Maher Asad dao operativno naređenje. Zatim je elitna grupa SSRC napunila bojeve glave bojnim otrovom, a onda je 155. raketna brigada vojske lansirala projektile zemlja-zemlja pod direktnim nadzorom Mahera Asada.

„Pokazali smo da postoji posebna postrojba SSRC koja se zove Ogranak 450 i znatno je bila umiješana u planiranje i izvršenje napada Sarinom", kaže Kostas. „Pokazali smo da je zapovjedni lanac uključivao taj ogranak i kako su povezani s predsjedničkom palačom."

Fotografija iz Gute iz veljače 2018., nakon napada na istočni dio Gute

Fotografija iz Gute iz veljače 2018., nakon napada na istočni dio Gute

Zapovjedna odgovornost

U nedostatku neposrednog materijalnog dokaza, svjedočenja su se smatraju jedinim načinom da se dokaže kako krivica seže do vrha sirijskog režima. Ali hoće li njemački državni odvjetnici na temelju takve kaznene prijave zbilja podići optužnicu? Stručnjaci za međunarodno pravo podsjećaju da je kod ratnih zločina dovoljna i takozvana zapovjedna odgovornost.

„Ljudi koji izdaju naredbe običnim vojnicima mogu biti optuženi po zapovjednoj odgovornosti - čak i onda kad nisu izdali naredbu, ali su znali ili su morali znati za napade", kaže nam Robert Heinsch, direktor Foruma za međunarodno humanitarno pravo na Sveučilištu u Leidenu.

Službeno je Bašar al Asad kao predsjednik ujedno vrhovni zapovjednik vojske. Sam je u više navrata isticao da ima potpunu kontrolu nad vojskom. U rujnu 2013. je tako u intervjuu za kinesku televiziju rekao da je „glavni donositelj odluka“ o raspoređivanju i upotrebi vojske.

Asad je vrhovni zapovjednik sirijske vojske

Asad je vrhovni zapovjednik sirijske vojske

U Koblenzu se već sudi

Aktivisti koji su sudjelovali u pisanju kaznene prijave svjesni su da je put još dug i trnovit. Kažu, možda je ovo tek početak i možda će se na pravdu čekati dva ili tri desetljeća. Jer, ne samo da njemačko državno odvjetništvo treba podići optužnicu a sud je odobriti, već onda treba potencijalne počinitelje dovesti na optuženičku klupu.

Do sada je po takozvanoj univerzalnoj jurisdikciji u Njemačkoj donijeta samo jedna presuda protiv direktnog počinitelja. Ignace Murwanashyaka, predvodnik Hutu pobunjenika iz Ruande, osuđen je 2015. zbog ratnih zločina. Presuda je ukinuta tri godine kasnije, a Murwanashyaka je umro čekajući ponovljeno suđenje.

Osim toga, u Koblenzu na zapadu Njemačke se trenutno sudi dvojici pripadnika sirijske tajne službe zbog slučajeva sustavnog mučenja zatvorenika. To je prvi sudski postupak protiv pripadnika Asadovog režima igdje na svijetu.

Preporuka uredništva