Hoće li koronavirus promijeniti i svjetsko gospodarstvo? | Gospodarstvo | DW | 27.02.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Gospodarstvo

Hoće li koronavirus promijeniti i svjetsko gospodarstvo?

Svi liječnici su složni: nema dokaza da se virus širi predmetima, čak i da poližete novi mobitel proizveden u Kini. Ali virus jest podsjetio u kojoj mjeri je svjetska razmjena osjetljiva tvorevina.

Kontejnerski brod koncerna Maersk

Maersk je samo jedan od brodara koji je već drastično smanjio broj brodova za Kinu

„Poduzeća sad uče lekciju, koliko je doista lomljiv ovaj globalni proizvodni lanac", kaže Gabriel Felbermayr iz Instituta za svjetsku ekonomiju iz Kiela. Jer njega ovo širenje zaraze već podsjeća na lekciju koju je gospodarstvo naučilo nakon sloma Lehman Brothers godine 2008. Tek tada je mnogima postalo jasno u kojoj mjeri je svijet novca osjetljiv i to je dovelo i do konkretnih posljedica: mnoge tvrtke su drugačije organizirale svoje financije i postale su mnogo manje ovisne od bankarskih kredita.

„Slično se može kristalizirati i ovom epidemijom koronavirusa", kaže nam Felbermayr. Lekcija sada glasi: treba skratiti lanac opskrbe kako bi bio manje osjetljiv na moguće probleme. Drugim riječima: proizvodnja se mora početi vraćati u Europu.

Radnik u kineskoj tvornici Fusen Pharmaceutical Co. LTD

Pogotovo kad je riječ o lijekovima, Europa je već "neodgovorno i nerazumno" previše ovisna o proizvođačima iz Kine, misli francuski ministar.

Hoće li se promijeniti pravila igre?

U ovom trenutku više štete gospodarstvu čine mjere država i nadležnih institucija u borbi protiv epidemije nego sam virus: to seže od ograničavanja putovanja pa do zatvaranja pogona. Tu su osobito pogođene tvrtke koje djeluju internacionalno, ali i sve tvrtke koje su umrežene s partnerima u svijetu ili koje ovise o izvozu. Francuski ministar gospodarstva Bruno Le Maire u ovoj epidemiji vidi preokret koji se mora dogoditi u čitavom, tako osjetljivom lancu opskrbe koji se proteže preko čitavog planeta. Jer ova epidemija i njezine posljedice su jasno pokazale „neodgovornu i nerazumnu" ovisnost od Kine i tamošnjih tvornica.

Zato se mora ponovo razmisliti o globalnim odnosima isporuke, osobito kad je riječ o farmaceutskoj i automobilskoj industriji, izjavio je francuski ministar u posjetu Ateni. „Mi jednostavno ne možemo biti kod lijekova i po 80, 85% ovisni o isporuci iz Kine", izjavio je Le Maire.

Kineska luka Hefei

Kineska luka Hefei je ponovno počela s radom - uz oštre mjere nadzora. Ali ova epidemija je mnogima morala otvoriti oči kako je lanac opskrbe jednostavno previše dugačak i osjetljiv.

Krikovi u pomoć

Predsjednik Europske gospodarske komore u Kini, Jörg Wuttke smatra kako su gospodarske posljedice koronavirusa „daleko ozbiljnije nego što većina ljudi misli". „Meni stižu pozivi u pomoć sa svih strana", kaže Wuttke u jednom intervjuu. „Za velike koncerne to još uvijek nije velik problem. Ali mnoge male i obiteljske tvrtke su već sad u golemim nevoljama". Mnogi od onih koji su tamo proizvodili ili su radili za Kinu su već na rubu bankrota. Čitav niz njih već tjednima nisu ostvarili nikakav prihod, kaže Wuttke.

Mnogima nije jasno niti koliko će epidemija imati utjecaja na opskrbu u Njemačkoj. Samo najveći brodari, Cosco i Maersk u protekla četiri tjedna nisu pustili isploviti po 70 kontejnerskih brodova. Obzirom da brodovi putuju oko šest tjedana do tih odredišta, brodovi još stižu „ali ubrzo će ih stizati mnogo manje. A onda bi u Europi mogli nedostajati mnogi proizvodi", kaže predsjednik Komore. To bi od ožujka osobito moglo pogoditi farmaceutski sektor, ali i druga područja.

Njemački direktori nabave, logističari i nadležni u lancu opskrbe imaju pune ruke posla kako bi stali na kraj negativnim učincima epidemije koronavirusa u Kini. „U mnogim poduzećima koja su pogođena su stvoreni posebni Task-Force čija je zadaća utvrditi moguće probleme pri opskrbi iz Kine i brzo izmisliti alternativu", kaže nam Riccardo Kurto, povjerenik za Kinu Udruge za materijalno gospodarstvo, nabavu i logistiku (BME).

Tvornica keramičkih pločica u Keniji

Najprije treba pronaći alternativnog proizvođača. A onda i formirati pouzdan logistički lanac. Sve to se ne može postići preko noći...

Užurbano se traži alternativa izvan Kine

„Neke tvrtke nam javljaju kako čak zajednički s kineskim isporučiteljima pokušavaju identificirati postojeća ili uska grla koja bi se mogla stvoriti kako bi stvorili planove za slučaj nužde." No sve je to na klimavim nogama jer nedostaju pouzdani odgovori na najvažnija pitanja: koliko je stvarno raširena epidemija? I još teže pitanje: koliko će trajati? Zato i Kurto kaže : „Odlučujuće je pritom da kineske službe jasno i točno javljaju o širenju virusa."

Kako toj udruzi javljaju članovi iz Kine, zato već mnogi užurbano traže alternativu i isporučitelje iz drugih zemalja svijeta. U mnogim slučajevima im pomažu i donedavni kineski partneri jer im moraju priznati kako su im skladišta gotovo prazna. „Zato ono što nedostaje u proizvodnji u pojedinim slučajevima naručuju od alternativnih proizvođača izvan Kine, na primjer iz Europe", kaže nam Kurto. No nije dovoljno pronaći samo alternativnog proizvođača, nego se brzo mora prilagoditi i čitava logistika. Naravno da je sve to golem posao.

Zrakoplov Lufthansa Cargo

Lufthansa je drastično smanjila broj letova teretnih zrakoplova za Kinu - ali je morala shvatiti da potražnja postoji. Jer teško je donijeti pravu odluku da se ne zna najvažnije: koliko će sve trajati? Koje zemlje će sve biti pogođene?

Premalo se zna za dobru poslovnu odluku

Ono što je najgore direktorima tvrtki jest – još uvijek se ne zna previše toga da bi se onda mogli povući pravi poslovni potezi. Tako su i vijesti iz gospodarstva više kolaž pojedinih dojmova na utjecaj krize i tek ćemo jednog dana iz svega toga možda povući prave zaključke. Jer prvi potezi su i prečesto – krivi. Tako je njemački zračni prijevoznik Lufthansa potpuno obustavio putnički promet prema Kini, a drastično je smanjio i broj teretnih letova – s 15 na samo 5 tjedno. Od početka ožujka sad pak uvodi još tri teretna leta tjedno jer potražnja postoji.

Doduše, piloti cargo zrakoplova Lufthanse u Kini ostaju tek da na brzinu avion bude ispražnjen i opet natovaren: nakon toga lete u Novosibirsk u Rusiji da bi se posada tamo odmorila. Tamo su i sigurni kako će biti i među prvima koji će iz čitave ove epidemije imati korist: obzirom da su brodovi u lukama, nakon ove panike će najvjerojatnije imati pune ruke posla – tako je to uvijek bilo u sličnim situacijama u prošlosti. No kad će to biti? I hoće li doista sve biti kao što je bilo?

Vojnik u Milanu pred katedralom

Njemačko gospodarstvo brine epidemija u Kini. Ali još teže bi moglo biti pogođeno učincima u Italiji i drugim državama Europe.

Nema povratka na staro

U njemačkoj automobilskoj industriji već strahuju da – neće. Tu nije samo problem stabilnost lanca isporuke, nego je „sve više i više riječ o padu potražnje koji će ostati sve veća dimenzija", piše stručnjak za automobilsku industriju Ferdinand Dudenhöffer. On procjenjuje kako će se ove godine u svijetu prodati još samo oko 77 milijuna vozila – čak 7,5 milijuna manje nego godine 2017. To znači i da će njemačke tvornice automobila izvesti manje – i nisu jedine koje strahuju od pada narudžbi iz inozemstva.

Njemačka državna Banka za obnovu i razvoj (KfW) već računa kako će ova epidemija dovesti do toga da će i njemačko gospodarstvo stagnirati sve do ljeta i da će gospodarski rast 2020. biti još tek 0,8% - prije epidemije je procjena bila 0,9%. Ali i ta procjena je utemeljena na procjeni da će epidemija trajati tek nekoliko tjedana i da će se u prvom redu odnositi na Kinu.

Ali već se pokazuje da to neće biti tako, konstatira glavna ekonomistica KfW-a Fritzi Köhler-Geib: očito je kako se pojavljuju nova žarišta epidemije kao što su Iran ili Južna Koreja. Ono što osobito brine njemačke ekonomiste jest stanje u Italiji. Jer pored svih ekonomskih problema, sad je upravo ona najteže pogođena koronavirusom – i to će neminovno imati posljedice na gospodarstvo Europe.