Hladnoratovsko rješenje za Srbiju i Kosovo? | Politika | DW | 29.04.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Hladnoratovsko rješenje za Srbiju i Kosovo?

Zapadnobalkanski summit u Berlinu je sazvan u svrhu „razmjena mišljenja“. No u stvarnosti će se sve vrtjeti oko pokretanja dijaloga na relaciji Beograd - Priština. A tu se spominju i neka rješenja iz prošlosti.

Zapadnobalkanski summit na koji su pozvali njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Emmanuel Macron je odmah nakon sazivanja otvorio čitav niz pitanja.

Neuobičajeni sastav sudionika (drugačiji od formata zapadnobalkanskog Berlinskog procesa), vrijeme održavanja i kontradiktornost očekivanja strana pozvanih u Berlin, podgrijavali su znatiželju medija diljem Europe, a posebice u dijelu kontinenta na koji se on odnosi. Gotovo da nije bilo dana a da neki od medija nije izbacio neku novu teoriju o tomu što bi se u Berlinu 29. travnja zapravo moglo dogoditi.

Njemačko-njemački model

Sada se pojavila i jedna nova teorija o tome kako bi Njemačka mogla suprotstavljene strane vratiti za pregovarački stol. Kako DW saznaje iz krugova bliskih njemačkoj vladi, kao moguće rješenje budućih odnosa između Beograda i Prištine u igru je ušao jedan povijesni model:  Sporazum o temeljima za međusobne odnose koji je 1972. sklopljen između tadašnje Savezne Republike Njemačke i Njemačke Demokratske Republike. Sporazum je donesen u jeku politike približavanja tadašnjega kancelara Willyja Brandta, a otvorio je mogućnost za provedbu nekih rješenja po principu „vuk sit, koza cijela" u sklopu kojeg su zemlje koliko-toliko normalizirale odnose, a da nisu službeno priznale jedna drugu.

No je li ovaj model primjenjiv na slučaj Srbije i Kosova? Diplomatski izvori za DW procjenjuju da je teško za očekivati da će predsjednik Vučić staviti svoj potpis ispod dokumenta koji Srbiji brani blokiranje zahtjeva za članstvo Kosova u međunarodnim organizacijama jer bi to de facto značilo i priznanje.

Srbijanski predsjednik Vučić ionako već danima pokušava smanjiti očekivanja od summita u Berlinu, a u tome ga slijedi i njegova premijerka. Ana Brnabić je još i prilikom zadnjeg posjeta Berlinu u studenom prošle godine na Privrednoj konferenciji lista Süddeutsche Zeitung ustvrdila kako članstvo u Europskoj uniji zasad i nije tako važno. „Da me pitate bi li htjela da Srbija sutra uđe u Europsku uniju, ja bih rekla ne. Jer Srbija nije spremna“, rekla je tada Brnabić. Rano umanjivanje štete od onoga što bi moglo nastati ako Srbija i dalje odbije popustiti u slučaju Kosova?

Ni signali iz Prištine uoči berlinskog susreta nisu baš ohrabrujući. Predsjednik Thaci je izjavio kako od summita ne bi trebalo očekivati mnogo, a njegov premijer Haradinaj je u posljednjem razgovoru pred odlazak u Berlin od Srbije zatražio isplatu ratne odštete. Što baš i ne djeluje poput deeskalacije.

Pokopati ideje o razmjeni teritorija i dati do znanja tko vodi glavnu riječ na zapadnom Balkanu

Bulgarien EU-Balkan-Gipfel in Sofia | Merkel & Thaci & Vucic (Reuters/V. Donev)

Hoće li Merkel Kosovo i Srbiju nagovoriti na pomicanje s mrtve točke?

No jedan od najvažnijih zadataka današnjeg summita za Berlin je napokon pokopati ideju u razmjeni teritorija kao mogućem rješenju blokade pregovora. To je jasan stav Angele Merkel od samog početka, ali očito je da još uvijek postoje glasovi koji se zalažu za ovu opciju pa to treba na berlinskom sastanku i suzbiti. I to je poruka koja nije samo odaslana u smjeru Beograda i Prištine nego i ostalih centara moći u regiji. Kandidata koji bi mogli lakomo posegnuti za ovim mehanizmom nažalost ima dovoljno.

Član vanjskopolitičkog odbora Bundestaga Christian Schmidt koji se nedavno vratio iz Beograda i Prištine, gdje se pripremao teren za berlinski susret na vrhu, za DW je nedvosmisleno dao do znanja da Berlin ni u kojem slučaju neće pristati ne promjenu granica na Balkanu. „Očekujem novu dinamiku za rješavanje neriješenih problema suživota na zapadnom Balkanu, a promjene granica sigurno ne spadaju u ta rješenja. Predodžbu etničkih čistih država na jugoistoku Europe je nemoguće ostvariti“, rekao je Schmidt za DW.

Njegova očekivanja od zapadnobalkanskog summita, kao i kod većine onih koji su se o ovom susretu izjasnili posljednjih dana, nisu velika. „Ja očekujem da će se sudionici susreta dogovoriti oko transparentnih pregovora s jasnim rasporedom što bi na kraju dovelo do cilja, a to je dogovor iza kojeg stoje svi", rekao je Schmidt. On je istaknuo i što smatra preprekama konačnom dogovoru: „Uvođenje posebnih taksi i pitanje pravnog statusa ne bi trebali stajati na putu ka rješenju".

I Schmidt je jasno ukazao na to da njemački politički vrh smatra kako je došlo vrijeme da EU na čelu s Njemačkom i Francuskom stvari preuzmu u svoje ruke. „Pronalazak rješenja zahtijeva aktivno sudjelovanje Europske unije, Francuske i Njemačke“, rekao je Schmidt.

Jasna poruke Bruxellesu, ali i jasna poruka Washingtonu i Moskvi: mi smo ti koji odlučuju o budućnosti Europe i o procesu proširenja Europske unije.

Berlinska ljutnja na Bruxelles

Glede uloge EU-a: kako za DW kažu poznavatelji prilika u Bruxellesu, kancelarka Merkel je „izuzetno ljuta" na visoku predstavnicu EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Federicu Mogherini zbog njezinog podržavanja ideje o razmjeni teritorija.

Kako piše Radio Free Europe, Mogherini stoga uopće nije ni bila pozvana na summit nego predsjednik komisije Jean-Claude Juncker. No zbog njegove spriječenosti, Mogherini ipak dolazi, ali u svojstvu Junckerove zamjenice, tj. potpredsjednice Europske komisije. U Berlin nije pozvan ni povjerenik Europske komisije za pregovore o proširenju Johannes Hahn. Službeno on nije pozvan jer se „u Berlinu neće raspravljati o proširenju".

Razočaranje za Skopje?

No to nije posve istina jer Merkel će se s premijerima Sjeverne Makedonije i Albanije Zoranom Zaevim i Edijem Ramom prije samog summita naći na odvojenim razgovorima.

Tu njemačku kancelarku prije svega očekuje nezahvalna zadaća da Zaevu objasni da od otvaranja pristupnih razgovora na summitu EU-a u lipnju neće biti ništa. U najboljem slučaju, kako tvrdi izvor u Bruxellesu, Sjeverna Makedonija bi pokretanje pregovora eventualno mogla dobiti tek na summitu EU-a u prosincu. Razlog tome je žestoko protivljenje Francuske svakoj novoj naznaci proširenja. 

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka uredništva