1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Haiti u kaosu: kako je do toga došlo, tko to može okončati

David Ehl
12. ožujka 2024

U siromašnoj karipskoj zemlji situacija je sve gora. Uzroci su u bliskoj, ali i davnoj prošlosti. Najnoviji vrhunac krize obilježen je ponudom premijera da podnese ostavku.

https://p.dw.com/p/4dQib
Mlad muškarac sa zastavom Haitija, oko njega gore barikade, u pozadini se vide drugi demonstranti i jedan motocilist
Nasilni izgredi na HaitijuFoto: Odelyn Joseph/AP Photo/picture alliance

Premijer Ariel Henry je, po navodima Karipske zajednice (Caricom), objavio da je spreman podnijeti ostavku. Predsjednik Gvajane Mohamed Irfaan u ponedjeljak (11.3.) je najavio osnivanje sedmočlanog predsjedničkog vijeća Haitija koje će u prijelaznom razdoblju organizirati izbore i koje će izabrati prijelaznog premijera. Izjava je uslijedila nakon samita na kojem su na Jamajku doputovali šefovi država Karipske zajednice.

Moćne kriminalne bande zavladale su velikim dijelom Haitija i skoro kompletnim glavnim gradom, Port-au-Princeom. One su zahtijevale ostavku premijera. Sada su postigle jedan od svojih ciljeva.

„Kriminalci su preuzeli zemlju. Vlade nema", rekao je Bharrat Jagdeo, zamjenik predsjednika Gvajane uoči hitne sjednice Karipske zajednice.

U Haitiju kriminalci danima napadaju državne institucije, policijske postaje i zatvore. Prema izvještajima, tijela ubijenih leže po ulicama. Više stotina tisuća ljudi su u bijegu. Na području glavnoga grada na snazi je izvanredno stanje i noćni policijski sat, ali policija jedva da je prisutna omogućavajući tako pljačku i linč.

Ujedinjeni narodi procjenjuju da su još prošle godine naoružane bande kontrolirale 80 posto glavnoga grada. Zbog zabrinutosti za sigurnost Njemačka, SAD, EU i druge zemlje povukle su diplomatsko osoblje iz Haitija.

Prosvjednici nose mrtvački kovčeg oblijepljen slikama premijera i američkim zastavama
Demonstracije protiv vlasti česte su na HaitijuFoto: Joseph Odelyn/AP Photo/picture alliance

Kako je došlo do eskalacije?

Više skupina, kao i premijer Henry, postavili su rok do sedmog veljače za početak rada nove vlade. Ali, premijer prethodno nije raspisao izbore. Umjesto toga je krajem veljače spomenuo novo prijelazno razdoblje do kolovoza 2025. Nezadovoljstvo je potaknuto i činjenicom da Henry to nije izjavio u Port-au-Princeu, već na samitu Karipske zajednice u Gvajani. Odatle je otputovao u Keniju, a od petog ožujka nalazi se u Portoriku.

Za vrijeme premijerove odsutnosti stanje se dodatno pogoršalo. Početkom ožujka su naoružane bande napale dva zatvora i oslobodile 4.500 zatvorenika.

Pitanje je tko i dalje potiče nemire i tko je vođa bande kojeg zovu „Barbecue" iliti „Roštilj"? Nekada rivali, kriminalne bande su se sada udružile. Na prvom mjestu je „G9 familija i saveznici", kriminalna organizacija koja je nastala od devet neovisnih bandi. Vođa je Jimmy Chérizier, s nadimkom Barbecue. Tog bivšeg policajca analitičari označavaju kao jednog od najmoćnijih ljudi u zemlji. On je magazinu The New Yorker rekao da su mu uzori Fidel Castro i Malcolm X: „Volim i Martina Luthera Kinga, ali on se nije borio s oružjem u rukama, a ja to volim."

Više muškaraca u bijelom, neki nose cvijeće, jedan nosi sliku ubijenog muškarca, pored njega jedan u bijelom odijelu s crnom kravatom
Jimmy Cherizier, zvan Barbecue, na pogrebu ubijenog Moisea u srpnju 2021.Foto: Joseph Odelyn/AP Photo/picture alliance

Predpovijest sukoba

Haiti je bio francuska kolonija. Nalazi se na zapadnoj trećini otoka Hispaniola, a ostatak otoka zauzima Dominikanska Republika koju je nekada posjedovala Španjolska. Stanovništvo većinski potječe iz zapadne Afrike odakle su ih kolonijalni gospodari prisilno doveli i napravili od njih robove.

Neovisnost od Francuske Haiti je stekao 1804. poslije revolucije koja je proistekla iz višedesetljetnog ustanka robova. Od tada su se često sukobljavale različite društvene i etničke skupine u borbi za prevlast. Od sredine 20. stoljeća na čelu zemlje bio je diktator François Duvalier. On je propagirao suzbijanje moći etnički miješane elite zemlje u korist crne većine. Pod njegovom vlašću su se kriminalne bande brutalnim nasiljem nametnule kao moć iz sjene.

Drugi ključni događaj bio je katastrofalni potres iz 2010. s više stotina tisuća mrtvih. Slaba država nije mogla sanirati posljedice, pa su naoružane bande proširile utjecaj i izvan svojih četvrti.

Nekoliko ljudi između teško oštećenih zgrada na Haitiju
Kao da potres nije bio dovoljno teška nevolja za stanovnike Haitija, nego su došle i kriminalne bandeFoto: Juan Barreto/AFP/Getty Images

Povećalo se nezadovoljstvo stanovništva. Od 2019. ono se sve više usmjerilo prema predsjedniku Jovenelu Moïseu, kojem je predbacivana korupcija. Izbori nisu održani zbog prosvjeda, Moïse je počeo vladati dekretima.

Nepoznati počinitelj ubio je Moïsea u njegovoj rezidenciji u srpnju 2021. Od tada je Ariel Henry, kao premijer kojeg je postavio Moïse, preuzeo i funkciju privremenog predsjednika. Javni red i mir bili su sve više ugroženi pa se Henry obratio međunarodnoj zajednici. U listopadu 2023. Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda donijelo je odluku da se na Haiti pošalju međunarodne snage pod vodstvom Kenije.

S čim će se suočiti interventne trupe UN-a?

Predsjednik Kenije William Ruto je u mjesecima prije odluke Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda predlagao da se na otok pošalje tisuću vojnika. Ali, sada se ne radi o vojnicima, već o policajcima, pa poznavatelji prilika sumnjaju da su oni u stanju boriti se protiv kriminalnih bandi koje su djelomice teško naoružane.

Više policajaca u zelenim maskirnim uniformama s oružjem, kacigama i štitovima
Kenijski policajci u akciji protiv demonstranata u Nairobiju. Bi li oni mogli izaći na kraj i s kriminalnim bandama na Haitiju?Foto: Brian Inganga/AP Photo/picture alliance

Osim toga, jedan sud u Keniji u siječnju je odlučio da se u inozemne misije mogu slati vojnici, ali ne i policajci. Policijska misija je, prema toj presudi, moguća samo ako o tome postoji sporazum sa zemljom u koju se policajci šalju. Premijer Haitija Henry je početkom ožujka posjetio Nairobi da bi potpisao takav sporazum, ali oporba u Keniji je najavila da će cijelu stvar ponovo iznijeti pred sud.

Ni financiranje misije nije zaokruženo. Administracija američkog predsjednika Bidena obećala je 200 milijuna dolara. Pitanje je hoće li Republikanci usred predizborne kampanje to odobriti u Kongresu. Dakle, još uvijek je neizvjesno na koji će način međunarodna zajednica odgovoriti na poziv da se pomogne Haitiju.

Ovaj tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku.