"Guvernator" u teškom novčanom škripcu

Mnogi Europljani teško mogu i zamisliti, kako jedna Kalifornija može biti u takvom financijskom škripcu: od blještavila studija Hollywooda pa do čitavog niza tvrtki visoke tehnologije Silicon Valleya, od kalifornijskih vina koja sve češće pronalaze put do stolova po čitavom svijetu pa do naizgled nepresušne rijeke turista koje odlaze u "Zlatnu državu" kako bi se divili raskošnim vilama zvijezda, zvjezdica ili tek bogatuna koji su se smjestili upravo u Kaliforniji.

Bogatuni zahvaljuju hipijima

Ali baš kao u Hollywoodu, iza fasade stoji sasvim druga slika: njena državna uprava i zakonodavstvo je čudna mješavina pradavnih vremena kolonizacije države na dalekom zapadu, sumnjivih rezultata reformi državnih propisa iz prosvjeda "pokreta cvijeća" i ionako složenih odnosa gospodarstva na saveznoj i na razini saveznih država u Sjedinjenim Američkim Državama. Na primjer, baš bogatuni mogu biti zahvalni hipijima Kalifornije: zbog njih i referenduma krajem šezdesetih, porez na nekretnine je minimalan - i od svih tih raskošnih palača Kalifornija nema gotovo ništa.

Blagajna je kronično prazna

Posljedice u najmnogoljudnijoj državi u SAD-u upravo su katastrofalne: u proračunu nedostaje 26,3 milijarde dolara, dvije milijarde više nego što je bilo još prošli mjesec. Guverneru Schwarzeneggeru je početkom fiskalne godine koja u toj saveznoj državi počinje 1. srpnja, preostalo samo snažno povući kočnicu ako ne želi da država jednostavno ostane bez novca. 200 tisuća zaposlenih u državnim službama je dobilo prisilan, neplaćeni odmor - za sada kod kuće moraju ostati samo dva dana u mjesecu. Režu se svi izdaci, a ako državna institucija nešto mora platiti, isporučitelje se isplaćuje u prvom redu obveznicama Kalifornije.

Prvo dotcom, sada ova kriza

Financijska kriza je teško pogodila tu saveznu državu: pad gospodarstva je gotovo 20% i zapravo je to već druga kriza koja je teško pogodila Kaliforniju. Već takozvana "dotcom" kriza 2003. je opustošila Silicon Valley, a i ovaj puta čak i jedan Microsoft, Cisco ili Intel moraju otpuštati svoje radnike. Sve si je to glumac porijeklom iz Austrije drugačije zamišljao, kada se kandidirao za guvernera.

Tada je republikanac Arnold Schwarzenegger obećavao: Kalifornija neće trošiti novac kojeg nema. U međuvremenu, niti građani više ne vjeruju da glumac, koji je na ekranu na stotine zlikovaca naučio pameti, može nešto promijeniti. Schwarzeneggerov položaj je još složeniji jer u oba doma parlamenta Kalifornije većinu čine demokrati. A oni se uporno protive novom proračunu gdje guverner predviđa smanjivanje izdataka za zdravstvo, školstvo i za sva socijalna davanja. A tu je onda i još jedna specifičnost iz davnih vremena: u Kaliforniji je za prihvaćanje proračuna u parlamentu u Sacramentu potrebna dvotrećinska većina. Ukratko, natezanje oko proračuna traje već tjednima i veliko je pitanje, kada će se svi složiti.

Kalifornija u čudnom društvu

Ali si nitko ne može niti zamisliti, što bi se moglo dogoditi da se ne dogovore - i da Kalifornija mora proglasiti stečaj. To bi bez sumnje čitavu krizu uvelo u neku posve novu dimenziju, tim više što se u najmanje 30 američkih saveznih država mora usvajati nov proračun. A ako je do sada i bilo iluzija o stanju gospodarstva u Kaliforniji, treba se sjetiti da je i glasovita, zlatna figurica Oscara tek pozlaćena i to od šupljeg metala. A kao najbolja ilustracija može poslužiti i kreditni bonitet Kalifornije kod financijskih institucija: A-. Drugim riječima: financijske institucije vam podjednako savjetuju da ulažete u Kaliforniju - koliko i u Botcvanu koja ima isti rejting.

Autor: A. Šubić (dpa, AP, Reuters, FTD)

Odg. urednica: Snježana Kobešćak