Građanska prava nakon 11. rujna

Američki je predsjednik George Bush nakon 11. rujna po hitnom postupku progurao paket zakona koji su proširili ovlasti tajnih službi. Tako su zarobljenici proglašeni «neprijateljskim borcima» za koje ne vrijedi Ženevska konvencija.

I za američke građane su se neke stvari promijenile. Tajne službe su dobile dopuštenje opsežnog skupljanja informacija. Omogućen je nadzor telefona i internetskih veza kao i kretanje novca na bankovnim računima, što je ranije bilo moguće samo s dopuštenjem suca.

Pravnik Mark Agrast iz Centra za američki progres surađivao je na brojnim prijedlozima zakona demokratskih zastupnika i priznaje da međunarodni terorizam predstavlja veliku opasnost. Ali, upozorava kako nije predviđeno da američki ustav neki predsjednik može staviti izvan snage u slučaju izvanrednog stanja. On je uvjeren da bi Bushova vlada istim smjerom krenula i bez 11. rujna, jer su Bush i Cheney od početka namjeravali ojačati moć predsjednika:

«Oni su smatrali da je predsjednik nakon afere Watergate i Vijetnamskog rata previše oslabljen u usporedbi s drugim organima državne vlasti. Oni su dakle imali te planove, a 11. rujna im je pružio priliku da ih ostvare.»

Sudovi, ipak, sve češće proglašavaju neke ovlasti vojske i tajnih službi protuustavnim, a i članovi kongresa su sve kritičniji prema širenju nadzora građana.