Građanske straže - samoprozvani šerifi | Panorama | DW | 06.11.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Panorama

Građanske straže - samoprozvani šerifi

Zaštitnici ili nasilnici? Djelovanje takozvanih građanskih straža zabrinjava politiku i policiju. Ali zakonske mogućnosti suzbijanja samoprozvanih šerifa su ograničene.

Građanska straža u Kölnu

"Građanska straža" u Kölnu

Oni žele organizirati "sigurnosne zone" i građanske straže. Navode kako su "oči i uši za policiju" i tvrde da je u Njemačkoj sve više građana izloženo na milost i nemilost "uvezenom kriminalu".

S obzirom na masivnu pojavu samoprozvanih zaštitnika, policija u Chemnitzu je smatrala da mora reagirati. "Patrolirajuća građanska straža u Döbelnu je ne samo nepotrebna, već u potpunosti neprihvatljiva", navodi se u službenom priopćenju. "Pravo nad upotrebom sile je isključivo državna nadležnost", jasno je poručila predsjednica policije u Chemnitzu Sonja Penzel.

Njemačko ministarstvo unutarnjih poslova je početkom tjedna navelo da takve grupacije u međuvremenu postoje u gotovo svim saveznim pokrajinama. "Unutar skupina koje nastupaju kao građanske straže bi se mogli razviti zameci za desnoteroristički potencijal", upozorilo je ministarstvo.

Sigurnosne zone samo za Nijemce

Grupacije slične građanskim stražama su počele nicati 2015. u raznim gradovima i općinama. Njih uglavnom čine desni ekstremisti, pripadnici huliganske i rokersko-bajkerske scene, kao i takozvani "bijesni građani" (njem.: Wutbürger). Desnoekstremne grupacije zahtijevaju uspostavljanje takozvanih "sigurnosnih zona" u "kojima Nijemci mogu biti sigurni".

Pogledajte video 03:43

Opasnost s krajnje desnice

Prema rezultatima jedne ankete koju je proveo institut YouGov, početkom 2016. si je 29 posto Nijemaca moglo zamisliti biti član jedne građanske straže, kako bi u slučaju potrebe i nasiljem štitili vlastite interese ako država to ne učini. Inicijalni događaj za naklonost građanskim stražama su bila masovna seksualna uznemiravanja i krađe za vrijeme dočeka Nove godine u Kölnu s 2015. na 2016., navodi ovaj kölnski institut.

U međuvremenu su politika i policija svjesni opasnosti koje proizlaze iz građanskih straža. No zakonske mogućnosti za suzbijanje samoprozvanih šerifa su ograničene. "Nadziremo građanske straže vrlo precizno", kaže Leoni Möllmann, glasnogovornica Ministarstva unutarnjih poslova Sjeverne Rajne Vestfalije. No te skupine se svjesno kreću na granici kažnjivosti, dodaje ona.

"Šetnje" i "marševi"

Jedna od poduzetih mjera je da "šetnje" i "marševi" građanskih straža važe kao okupljanja koja podliježu strogim pravilima. I nošenje posebne odjeće pod određenim uvjetima može važiti kao kršenje zabrane nošenja uniforme. Formalni nadzor od strane Službe za zaštitu ustavnog poretka, prema navodima ministra policije Sjeverne Rajne Vestfalije Herberta Reula, "zakonski nije tako jednostavan".

U saskom Döbelnu je policija djelovala protiv jedne skupine koja je "policiji htjela pomoći" i nosila veste s napisom "sigurnosna zona".

Tijekom marševa građanske straže u Döbelnu i Freibergu u Saskoj u listopadu je policija tek mogla rastjerati okupljene ljude i zaplijeniti zabranjenu odjeću. "Drugih mogućnosti djelovanja nismo imali", kazao je glasnogovornik policije Andrze Rydzik u izjavi za Deutsche Welle.

Građanske straže služe kao platforme za umrežavanje desničara

"Građanske straže" služe kao platforme za umrežavanje desničara

Bajkeri, huligani, "bijesni građani"

U Sjevernoj Rajni Vestfaliji oko 250 aktivista su pripadnici tvrde jezgre te scene, kako procjenjuje pokrajinsko Ministarstvo unutarnjih poslova. Ti ljudi bi mogli za pojedinačne demonstracije mobilizirati i do 700 ljudi, navodi se dalje. Ta "miješana scena" u kojoj su desni ekstremisti, pripadnici rokerskih bajker-skupina, huligani i "bijesni građani" pokušava tobože bazazlenim "šetnjama" doprijeti i do apolitičnih građana.

Matthias Quendt, stručnjak za desni ekstremizam s Instituta za demokraciju i civilno društvo Amadeo Antonio Zaklade u Jeni, građanske straže dijeli u četiri različite kategorije. Jedna od njih su "desnoekstremističke nasilne skupine". U tu kategoriju spadaju "Skupina Freital" i "Revolucija Chemnitz". U ožujku 2018. je Vrhovni pokrajinski sud u Dresdenu osudio osam članova "Skupine Freital" na višegodišnje zatvorske kazne zbog bombaških napada na izbjegličke domove i političke protivnike u Saskoj. Proces protiv "Revolucije Chemnitz" je počeo 30. rujna.

"Za aktere desnoekstremnog pokreta je vrlo privlačno svoje aktivnosti označiti kao građansku stražu i domovinsku sigurnost, kako bi izbjegli društveni bojkot te opravdali svoju ideologiju i afinitet ka nasilju", piše Quendt u studiji: "Građanske straže: pomoćni šerifi ili inscenirana provokacija?". Taj stručnjak upozorava na opasnost da se tema sigurnosti "prepusti političkim akterima s krajnjeg desnog ruba."

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic