Građani Makedonije su izigrani | Politika | DW | 06.11.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Građani Makedonije su izigrani

Građani Sjeverne Makedonije su razočarani kako EU-om tako i vlastitom vladom. Vjera u demokraciju je poljuljana. Novi izbori na proljeće bi mogli donijeti neke promjene. Pod uvjetom da dovoljno građana iziđe na izbore.

Jesen je u Skoplju. U glavnom gradu Sjeverne Makedonije se spremaju za zimu. Klima je zahladila. Otkako je francuski predsjednik Emmanuel Macron svojim vetom blokirao početak pristupnih pregovora s EU-om, raspoloženje je na dnu. Premijer Zoran Zaev je za proljeće zakazao nove izbore. On je mnogo tražio od Makedonaca: promjenu imena u zamjenu za obećanja Bruxellesa kao predujam. Sjeverna Makedonija bi trebala postati članica EU-a – to je za mnoge bilo nešto u što više nema sumnje. Sada ljudi osjećaju da su ostavljeni na cjedilu a povjerenje u politiku se srozalo zbog velikog razočaranja.

„Politika me više ne zanima", kaže jedan 29-godišnji informatičar, „i više vjerojatno neću izlaziti na izbore. Ionako je svejedno". Rezignacija se širi. U Sjevernoj Makedoniji ni na unutarnjopolitičkom niti na vanjskopolitičkom planu više ništa ne ide kako treba. Popularnost vlade je osjetno opala. Isto važi i za Bruxelles. „EU nas je ostavila na cjedilu", kaže jedan 52-godišnji prodavač.

Strah od nestabilnosti

Zoran Zaev Premierminister von Nord Mazedonien

Zoran Zaev

Veću rujnu 2018., kada je Zaev održao referendum kako bi si osigurao podršku građana za promjenu imena države, je povjerenje u vladu bilo poljuljano. Nakon što je glasalo premalo ljudi, referendum je bio praktično nevažeći. Referendum je bio vrlo nejasan, uvjeti promjene imena su bili neprozirni i ljudi nisu imali pojma za što su zapravo glasali. Nije bilo nikakvog vremenskog plana", kaže jedna 32-godišnja psihologinja.

Sada su mnogi mladi građani zabrinuti za stabilnost Sjeverne Makedonije. „Bojim se da će politička situacija eskalirati. Važno je da se u ovom trenutku zemlja integrira u EU. S novim izborima se javlja i šansa da jedna ekstremno desna  stranka ponovo uzme uzde u ruke", objašnjava jedna studentica misleći na oporbenu stranku. U EU je razočarana. Ne zna ni ima li na novim izborima Zaev uopće neku šansu: „Prvi put ne mogu procijeniti kako će izgledati budućnost zemlje. Znam samo da je situacija loša".

Premalo reformi

Jedna anketa koju je provela oporbena televizija SITEL TV u rujnu pokazuje da Zaevova socijaldemokratska SDSM zaostaje tri posto za konzervativnom VMRO-DPMNE koja se nada da bi se sada mogla vratiti na vlast. Koliko su se te brojke promijenile – tek će se pokazati. Zaneta Trajkovska s Instituta za komunikacijske studije u Skoplju u mnogim propustima vlade vidi opasnost po Zaeva. „Vlada se upustila u netransparentne dealove s oporbom kako bi promijenila Ustav radi promjene imena. A u posljednje dvije godine niti jedan slučaj korupcije nije obrađen do kraja. Ljudi ne znaju kome više vjerovati".

To se ne odnosi samo na vladu, nego i na pravosuđe, policiju i medije. Nema ni vidljivih reformi u oblastima obrazovanja i zdravstva. Pri tome je aktualni premijer obećao da će konačno razbiti korupciju, poboljšati život građana u svim oblastima i  zemlju izvesti na demokratski kurs – iz gospodarske izolacije u EU. Baš su se mladi nadali da će socijaldemokratski premijer donijeti poboljšanje.

Razočaranje i odbijanje iz Bruxellesa bi mogli dovesti do poznatog efekta: „Znamo da Makedonci tradicionalno glasaju ne za nešto, nego protiv nečega. Tako se javlja opasnost da kada je riječ o svemu što se tiče promjene imena, Europe i unutarnje politike, dođe do glasanja iz protesta, ili da ljudi ni ne izađu na izbore", kaže Žaneta Trajkovska u razgovoru za DW.

Ne postoji samo Europa

Nord-Mazedonien Hristijan Mickoski Vorsitzender VMRO DPMNE

Oporba čeka svoju priliku - Hristijan Mickoski VMRO DPMNE

No, do proljeća ima još dosta vremena. Još je rano za prognoze, smatra novinar Aleksandar Srbinovski: „Ljudi su razočarani. To je jasno. Europa kao da je ponovo van domašaja. No, mislim da ta situacija može da se sredi". A ako ne bude rješenja s Europom, Srbinovski vidi u tome još jedan rizik: „Trenutno razočaranje ljudi nakon odluke u Bruxellesu bi moglo koristiti trećima. Od toga bi mogle profitirati Rusija i Kina. Trenutna situacija u zemlji daje tim gospodarskim silama manevarski prostor."

Unatoč tomu Srbinovski i pored razočaranja Europskom unijom i neuspjelih reformi ne želi širiti pesimizam. On ne smatra da je Prespanski sporazum u opasnosti. Vlada je dosad mnogo transparentnije progonila korupciju od svih ranijih vlada. Osim toga, on vjeruje u demokratske kapacitete zemlje, Možda bi novi izbori mogli predstavljati šansu. „Nadam se da će Makedonci izabrati bolje vodstvo, ono koje će ispraviti greške aktualne i prethodne vlade". Pri tome on polaže na manje stranke koje su po njemu alternativa za velike narodne stranke.

Pitanje je, međutim, hoće one biti u stanju da se do proljeća konsolidiraju do mjere koja bi im omogućila preuzeti vlast. Jedno je sigurno: suglasnost koja je postignuta s Grčkom u sporu oko imena važi kao pozitivan primjer u politički i ekonomski nestabilnoj regiji. EU je dosad važila kao jamac stabilnosti. Ali povjerenje u demokraciju i pravnu državu kroz povezivanje sa Zapadom je poljuljano.