Grčka sve skuplja
20. srpnja 2015Najnoviji vic koji kruži Grčkom glasi: Kostas kupuje špagete u supermarketu, a blagajnica ga pita: "Je li Vam to za poklon? Hoćete li da upakiram?" Kostas odgovara: "Ne, hvala. Za mene je." To je dobar znak kad se čovjek i u crne dane uspijeva našaliti. Ali, ipak nema puno mjesta smijehu. Od ovog ponedjeljka u Grčkoj će puno toga poskupjeti. Povećava se PDV na osnovne prehrambene proizvode kao i na neke usluge, što je bio jedan od glavnih uvjeta kreditora koji je grčki parlament, nakon žučne rasprave, usvojio prošlog tjedna.
Posljedice su sljedeće: za rižu, tjesteninu, kruh, peciva, kobasice, kavu, čaj, šećer i druge živežne namirnice porez na dodanu vrijednost (PDV) će biti povećan s 13 na 23 posto. U Grčkoj se nadaju da će se državna blagajna na taj način brže puniti. Samo od kruha i peciva bi se u državnu blagajnu trebalo godišnje sliti 54 milijuna eura - naravno pod pretpostavkom da se konzum potpuno ne uruši.
Grci nemaju prognozu
No, hoće li to stvarno tako i biti? Profesor ekonomije Panagiotis Petrakis smatra da je riječ o kompliciranoj situaciji na tržištu i da se još uvijek ne može ništa prognozirati. "Isto kao što povećanje poreza kratkoročno može povećati državni proračun, tako srednjoročno gledano može dovesti do recesije; a jedno ne isključuje drugo", kaže ovaj stručnjak u razgovoru za DW. Konkretnije procjene, kaže, teško je sada dati. Jer, Grci su u posljednje vrijeme imali, takorekuć na dnevnoj bazi, neobične ekonomske odnose tako da se skoro ništa ne može planirati, upozorava ovaj ekonomski stručnjak.
Na primjer zatvaranje banaka: "Strahujući za svoju ušteđevinu, mnogi građani nisu trošili manje već naprotiv, trošili su više i plaćali karticama. I to je ono što je impresivno u ovoj lošoj ekonomskoj situaciji - da se konjunktura, kada je riječ o određenoj vrsti robe, ne smanjuje već naprotiv iznenada povećava", kaže Petrakis.
Očekuje se dodatno opterećenje kućnog proračuna
U studiji koju je objavio atenski Institut za istraživanje maloprodaje, više porezne stope već su opteretile kućni proračun u prosjeku za 157 eura godišnje. Porez će biti podignut i u gastronomskoj branši i u hotelijerstvu, a i taksi će odmah poskupjeti. No, to nije sve: mala poduzeća moraju računati s time da će plaćati veći porez i to retroaktivno od početka godine, neka vrsta solidarnog dodatka kod većih primanja.
Ipak, mnogi stručnjaci su sigruni da povećanje poreza na dodanu vrijednost skoro neće donijeti ništa u državnu blagajnu već će samo još pojačati tendencije ka recesiji u Grčkoj. "Ovakvi porezni nameti oduzimaju privrednom toku resurse i pogoršavaju recesiju", kazao je u jednoj TV-emisiji ekonomist Mihalis Argyrou. On smatra da ovim teškim mjerama postoji još samo jedan jedini razuman pandan - poticaj u vidu investicija u Grčku i to sa srednjoročnim efektom. On također napominje da se moraju uvesti pouzdana pravila za potencijalne investitore. Prije svega bi bila važna pravna sigurnost i reforma javne uprave, kao i moderan stečajni zakon. Jer, na kraju krajeva Grcima se moraju dati optimistična očekivanja za sljedeću godinu. A na to bi trebala pripaziti sadašnja vlada", kaže Argyrou.
Bez poreznih olakšica za otoke
U pregovorima s kreditorima, Atena je prešla važnu crvenu liniju i ukinula porezne olakšice za grčke otoke. Dugo vremena je porez na promet na otocima bio za 30 posto manji nego u ostatku Grčke. S tim je gotovo od 1. listopada 2015. "Veći prihodi od poreza s otoka bi trebali doprinijeti ostvarivanju godišnjeg cilja koji glasi - 2,2 milijarde eura od PDV-a", kaže profesor Petrakis. Prema priopćenju Trgovačkog udruženja ESSE, troškovi života bi trebali skočiti za 12 posto.
No, ima i dobra vijest: banke su otvorene ovog ponedjeljka nakon trotjedne stanke. Ali, ni tu nema mjesta pretjeranom optimizmu jer ova odluka je u svakom slučaju samo simbolične naravi. Prema posljednjim informacijama i dalje su na snazi ograničenja u vezi toga koliko novca se može dnevno podići, a ugovori na oročenu štednju niti mogu biti prekinuti niti se štedni ulog može isplatiti u gotovom novcu.