Grčka: Jesu li nastupila bolja vremena? | Gospodarstvo | DW | 20.08.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Gospodarstvo

Grčka: Jesu li nastupila bolja vremena?

Nekadašnje problematično dijete EU-a izlazi iz sjene famoznog zaštitnog kišobrana. Nakon osam godina financijske pomoći izgleda da se Grčka oporavila. Zemljom vlada oprezni optimizam.

Ovo ljeto je nekako čudno, kaže Polikseni Kucantoni, vlasnica jednog bara na plaži Maraton na istočnoj obali Atene. „U lipnju je neprestance padala kiša, u srpnju su bjesnjeli požari i usprkos tomu imam osjećaj da je turista više nego prije i da troše više", kaže ova ugostiteljica. Osjećaj je daleko od onog prije krize, kaže ona za DW, ali atmosfera se popravlja.

Već 25 godina ova energična Grkinja drži zajedno sa svojim mužem ovaj bar. Gosti su uglavnom domaći ali u posljednje vrijeme ima sve više Rusa i Francuza. Kada se promet pojača, za šankom ispomažu tri kćeri. Novo osoblje ne dolazi u obzir. „Pogotovo sad kad je kriza treba paziti na izdatke. Štedjeti na troškovima i imati strpljenja – to je moj slogan", kaže Kucantoni.

Slogan koji bi se isto tako mogao primijeniti na čitavu zemlju koja danas (20.8.) izlazi iz programa financijske pomoći, čuvenog kišobrana. Političari u Ateni i Bruxellesu svečano objavljuju kraj krize. No obiteljski poduzetnici na plaži u Maratonu ne vjeruje u priču o konačnom okončanju gospodarskih problema zemlje. Primjer turizam, koji ostvaruje četvrt državnih prihoda. Problem: porezi i nameti. „Samo PDV na naše usluge iznosi 24 posto. To nitko na dulje staze ne može izdržati", kaže Kucantoni.

Drastični rezovi za umirovljenike

Griechenland nach dem Rettungsprogramm (DW/G. Papadimitriou)

Polikseni Kucantoni

Posebno drastične financijske rezove trpe umirovljenici. Poput Mari Tsoni iz Atene. Umirovljena zubarica je više od 35 godina radila u privatnoj ordinaciji i za jedno od najvećih zdravstvenih osiguranja u zemlji. Time je ostvarila mirovinu od oko 1.000 eura. No od izbijanja krize je njezina mirovina gotovo prepolovljena. Spremaju se i daljnji nameti.

No ona se ne žali. „Barem moja djeca imaju posao i mogu prehranjivati svoje obitelji". To nije samo po sebi razumljivo. Mnogi umirovljenici svojim skromnim financijama moraju podržavati nezaposlenu djecu ili unuke. Ona se samo nadat, kako kaže, da će Grčka u budućnosti dobiti organiziraniji i isplativiji socijalni sustav.

Točno je da su tijekom krize mnoge nevladine organizacije pomagale socijalno ugroženim osobama, no socijalno pitanje nije stvar milosrđa već zadatak države, smatra ova 80-godišnjakinja.

Što će se dogoditi kada grčka iziđe ispod kišobrana? Mary je optimistična. „Može samo biti bolje. I nadam se da će biti bolje. Ne zbog mene nego zbog mladih koji također moraju podići djecu kako bi nekada mogli otići u mirovinu", zaključuje.

Čaša napola puna ili napola prazna?

Griechenland nach dem Rettungsprogramm (DW/G. Papadimitriou)

Mari Tsoni

Tko želi biti optimističan kad je u pitanju Grčka, taj može za to naći dovoljno razloga. Prvi put nakon izbijanja krize grčko gospodarstvo je prošle godine zabilježilo značajan rast. Za 2018. se predviđa još snažniji rast, za oko dva posto. Država ostvaruje suficit a politika obećava još bolje brojke za sljedeću godinu. Proračunski suficit od 5,2 posto će do 2022. biti ostvaren. Baš onako kako je to Grčka i obećala međunarodnim financijerima.

No svaka priča ima i drugu stranu medalje: pomoć u prevladavanju financijske krize je popraćeno novim mjerama štednje. I pored svih napora Grčka još uvijek bilježi zaduženje od 180 posto BND-a, što je kvota viša no prije početka krize. 

Znači ipak optimizam bez razloga? Panagotis Petrakis, profesor ekonomije sa Sveučilišta u Ateni objašnjava paradoks. „Privredni rast i proračunski suficit pokazuju da se gospodarstvo vraća svakodnevici. Od toga profitira turizam i građevina. No naš gospodarski model ostaje isti." A ako tako ostane pitanje dugova će se za najkasnije za 15 ili 20 godina ponovno vratiti na dnevni red, smatra Petrakis.

Polikseni Kucantoni u svakom slučaju vidi svjetlo na kraju tunela. Posebno kad je u pitanju turizam. „Grčka nema samo plaže nego može mnogo toga više pružiti, od zimskog pa do vjerskog turizma", zaključuje.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka uredništva