Grčka i Zapadni Balkan - ojačati regionalnu suradnju | Politika | DW | 20.02.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Grčka i Zapadni Balkan - ojačati regionalnu suradnju

Grčka i zemlje Zapadnog Balkana žele prisnije surađivati. Popis zadaća je dug, ali sve koče stari konflikti. No, perspektive ipak ima.

Nova autocesta vodi kroz Grčku skoro do albanske granice. Tu završava i čeka na spajanje u susjednoj zemlji. Na albanskoj strani gradnja napreduje sporo, bez obzira što upravo nedostatak infrastrukture koči gospodarski razvoj.

Ovo je jedan primjer simbolične snage. Naime, Grčka je važan trgovinski partner ne samo za Albaniju već i za Sjevernu Makedoniju. No, usprkos tome, tek od prije nekoliko mjeseci je uspostavljena zračna linija između Atene i Skopja. Kao proboj se zapravo slavi Prespanski sporazum kojim je okončan dugogodišnji spor Grčke i Makedonije oko imena ove bivše jugoslavenske republike. Ali, ovaj povijesni sporazum za Zapadni Balkan i Grčku ostaje jedinstven slučaj.

Ojačati regionalne mreže

Problemi ove regije su fenomen posljednjih stotinu godina. Od antičkih vremena do raspada Osmanskog carstva ta regija je bila živa mreža kulturnih i trgovinskih veza. Upravo je Solun važio tada za kozmopolitsko čvorište.

Aktualni gradonačelnik Giannis Boutaris želi upravo na tome raditi. Njegovim angažmanom uspostavljena je direkta zrakoplovna linija Solun-Istanbul. Dok se Alexis Tsipras još bojao Sjevernu Makedoniju otvoreno uključiti u svoju politiku prijateljski nastrojenu prema balkanskim zemljama, Zoran Zaev je na primjer Novu godinu proslavio u Solunu, kao privatni gost tamošnjega gradonačelnika.

Brojne općine u toj regiji u međuvremenu ignoriraju nacionalne stavove svojih vlada i uzimaju stvari u svoje ruke. Isto tako i Shpend Ahmeti, gradonačelnik Prištine. „Gradovi u regiji puno bolje surađuju nego vlade", kazao je Ahmeti proteklog vikenda na prvom Solunskom regionalnom forumu. To je inicijativa kojom se pokušava izgraditi regionalna suradnja između Grčke i balkanskih zemalja. „Gradovi su direktno suočeni s problemima ljudi. Mi se brinemo o osnovnim potrebama ljudi."

Spomenik Aleksandru Velikom u Solunu

Spomenik Aleksandru Velikom u Solunu

Priština i Solun su udaljeni tri sata vožnje automobilom. „Kada šetam Solunom mnogi ljudi s Kosova me prepoznaju. Jer, mnogi s Kosova dolaze ovamo u shoping", govori Ahmeti. Isto važi i za Sjevernu Makedoniju. Solun je puno bliže Skopju nego Ateni. Ali, izazovi u regiji su brojni: izgradnja infrastrukture, pojednostavljenje viznog režima, suradnja na temama poput zaštite okoliša ili pitanja odlaganja smeća, kao i zajedničko suočavanje s prošlošću. Dobitak je tako na dohvat ruke, ali su inicijative za aktivaciju potencijala spore.

Ova regija je dio Europe

2003. je u Porto Karrasu, oko 100 kilometara južno od Soluna održan jedan europski summit. Tada je Grčka predsjedala Vijeću EU-a. Zemljama sudionicama summita sa Zapadnog Balkana je tada predstavljena perspektiva pristupanja EU-u, ako budu uspjele reformirati se po europskom modelu. Zaključak summita je nazvan „Solunska agenda". Od tada je prošlo 16 godina. Potrebne reforme su u velikom dijelu zanemarene. I upravo je Grčka u krizi morala naučiti da članstvo u EU-u ne znači automatski kraj svih problema.

Nekadašnji grčki premijer Jorgos Papandreou je 2003. bio ministar vanjskih poslova. „EU je po prvi put, pod grčkim predsjedanjem, priopćio da je ova regija dio Europe", kazao je Papandreou u intervjuu za DW. Grčka bi, kao iskusna članica EU-a, mogla u regiji preuzeti vodeću ulogu. „Mi bismo morali sada uzeti proces u svoje ruke, vjerovati u sebe i imati povjerenja da možemo zajedno krenuti naprijed."

Papandreou se nada novom početku, intenzivnoj suradnji i otvorenom odnosu jednih s drugima.

Gospodarski rast uz pomoć Grčke

Ali, stvarnost je komplicirana. Politički konflikti dominiraju, kao što se vidi na primjeru oko graničnog spora između Srbije i Kosova. Hristos Nikas, profesor ekonomije, sa zabrinutošću gleda na susjedne zemlje. „Privredne mogućnosti balkanskih zemalja su razočaravajuće. Stanje u tim zemljama je mnogo gore nego u članicama EU-a poput Mađarske ili Češke. Osnovni razlog za to je što su nakon raspada Jugoslavije prestale trgovati jedna s drugom. One su pokušale etablirati se na tržištima na kojima nisu imale nikakve šanse."

Hristos Nikas (DW/A. Feilcke)

Hristos Nikas (prvi s desna)

Istovremeno, po riječima profesora Nikasa, institucije koje su za to odgovorne nisu pouzdane. Također i zbog toga je dijalog i trgovinska razmjena između pojedinih zemalja važan prvi korak. Regija bi mogla učiti iz grčkih grešaka kada je riječ o gospodarstvu, kaže Nikas. Ali, Grčka ne bi mogla samo na taj način biti korisna. „Mi možemo pomoći da se problemi ovdje riješe i uz to podržati te zemlje da se integriraju u Europsku uniju."

Sve je dobro ako je gospodarstvu dobro?

Za zapadnobalkanske zemlje ostaje veliki cilj - veza sa Zapadom. Upravo Prespanski sporazum je oživio pitanje mogućeg članstva u EU-u. Jer, rješenjem spora oko imena između Grčke i Makedonije nije otvoren samo put ove bivše jugoslavenske republike u NATO, već i mogući pristup EU-u.

Ali, EU zateže s novim članicama. Naime, upravo balkanske zemlje ne bije dobar glas zbog njihove gospodarske i političke situacije - ni u Berlinu ni u Bruxellesu. Uz to se zemlje Zapadnog Balkana podcjenjuje, kaže Dušan Reljić voditelj briselskog ureda Zaklade za znanost i politiku iz Berlina. „Za privredu poslovi sa Zapadnim Balkanom ne bi bili gubici. Europska unija je u posljednjih deset godina ostvarila trgovinski profit u visini od 100 milijardi eura", naglašava Reljić.

Tako bi sastanak u Solunu mogao biti pokretač novih osnova za suradnju u regiji. Sigurno je jedno, zapadna Europa može imati samo koristi od ekonomskog rasta na Zapadnom Balkanu.

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic