Grčka i Turska - lokalni turizam umjesto napetosti | Priča dana | DW | 02.07.2022
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika i turizam

Grčka i Turska - lokalni turizam umjesto napetosti

Zbog toga što vlada u Ankari dovodi u pitanje grčki suverenitet, Grčka i Turska su suočene s ljetom prožetim sukobima. No usprkos tome jedan brodovlasnik iz Izmira želi povezati svoj grad s grčkim Lezbosom.

Gosti na terasi u grčkom ugostiteljskom objektu

Turisti iz Turske dolaze na grčki otok Lezbos

Stotinjak kilometara dijeli grčki otok Lezbos i tursku metropolu Izmir. Grad je smješten u prostranoj uvali koja se otvara prema otvorenom moru sjeveroistočnog Egeja. Samo nekoliko kilometara od turske obale sredinom mora prolazi nevidljiva linija: vanjska granica Europske unije. Tu završava Turska, a počinje Grčka.

To nije uvijek bilo tako. Današnje granice temelje se na Ugovoru iz Lausanne iz 1923. Izmir, koji se na grčkom zove Smirna, stoljećima je bio središte grčke kulture. Isto tako, tijekom Bizantskog i kasnije Osmanskog Carstva, mnogi Turci su živjeli na današnjim grčkim otocima i kopnu. Raspadom Osmanskog Carstva na kraju Prvog svjetskog rata okončan je multietnički suživot. U današnjem Izmiru turska je vojska ubila na desetke tisuća Grka, a grad je pretvoren u ruševine.

Ugovor iz Lausanne naložio je razmjenu stanovništva: oko pola milijuna Turaka koji su prije živjeli u Grčkoj moralo se preseliti u novoosnovanu tursku državu; a preko milijun Grka moralo je napustiti svoju domovinu na turskom teritoriju i otići u Grčku. Trauma koja se danas u Grčkoj naziva "maloazijskom katastrofom" - a sto godina kasnije uvijek iznova izaziva sporove.

Aktualni predsjednik Turske, Recep Tayyip Erdogan, posebno zna kako uzbuditi duhove na grčkoj strani. Iz glavnoga grada Turske, Ankare, uvijek iznova dolaze izjave koje dovode u sumnju Ugovor iz Lausanne - a s njim i vanjske granice EU-a. Erdoganove fantazije o turskom carstvu uključuju i pretenzije na neke od većih grčkih otoka, uključujući Samos, Rodos i Lezbos.

Izmir protiv Erdogana

Türkei Griechenland Tourismus

Turci rado dolaze na Lezbos

U Izmiru predsjednik ne uživa pretjeranu podršku. Metropola s četiri milijuna stanovnika tradicionalno je grad oporbe. Gradonačelnik Izmira Mustafa Tunc Soyer pripada oporbenoj Republikanskoj narodnoj stranci (CHP). Osnovao ju je 1923. godine „otac" moderne turske države Mustafa Kemal Atatürk. Program stranke temelji se na socijaldemokratskoj, laicističkoj filozofiji poznatoj kao kemalizam.

Ali Erdogan, sa svojim vjerskim autokratskim stilom, ne drži mnogo do kemalizma. "Svakoga tko je protiv Erdogana odmah se vrijeđa kao 'gavura'", objašnjava jedna mlada žena u Izmiru. "Gavur" znači nešto poput nevjernika. Ovo je samo jedan od brojnih primjera kako Erdogan pokušava iskoristiti islam u političke svrhe. Mlada žena ne želi da joj se spominje ime. Svatko tko govori loše o šefu države u Turskoj može završiti u zatvoru. Već godinama je pravosuđe opterećeno nebrojenim postupcima zbog “vrijeđanja predsjednika”.

Strah od gospodarske krize

Naša sugovornica smatra da su Erdoganove oštre riječi na račun susjedne Grčke potpuno neumjesne: "Imamo potpuno drugačije probleme. Na primjer, ovdje je sve preskupo, ne možemo si više priuštiti stanarinu", rekla je za DW. "Čak su i cijene voća i povrća porasle. Ako vlada sada još krene u sukob s Grčkom, stvari bi se mogle dodatno pogoršati."

Naime, stopa inflacije u Turskoj na kraju lipnja 2022. iznosi 73,5 posto. A predstoje parlamentarni izbori 2023. godine. S obzirom na poraznu gospodarsku situaciju, politički promatrači novi sukob Ankare s Atenom vide između ostalog i kao pokušaj Erdogana da odvrati pozornost od domaćih političkih problema.

Turizam kao most

Türkei Griechenland Tourismus

Brodovlasnik Ersen - povezati susjede

Brodovlasnik Osman Hakan Ersen, kojeg susrećemo u luci Izmir, djeluje ponosno, ali i pomalo nervozno. Pola deset je ujutro. Za sat vremena isplovit će Ihsan Alyanak, brzi brod koji će sa zavidnih 25 čvorova povezivati treći po veličini grad u Turskoj s trećim najvećim grčkim otokom Lezbosom i to prvi put od kraja Osmanskog Carstva. Projekt, kako naglašava Ersen, podržava i gradonačelnik Izmira Soyer.

Dobri, susjedski odnosi umjesto političkih borbi pijetlova, koji ne pune prazne blagajne turskih biznismena, to je želja brodovlasnika Ersena: "Mi Turci volimo grčke otoke. Tamošnje plaže nisu toliko krcate kao ovdje u Turskoj. Hrana i glazba su isti. Obje strane bi imale ekonomske koristi." Iako već postoji trajektna veza iz glavnog grada Lezbosa, Mytilene, do turskog obalnog grada Ayvalika, brod koji izravno povezuje Izmir i Lezbos predstavlja novinu.

„Grci su dobrodošli"

Unatoč trenutnoj ekonomskoj situaciji, Hakan Ersen se nada da će njegova linija pronaći dovoljno putnika. No razvoj posla otežava politička situacija između dviju zemalja: "Grci trenutno oklijevaju", rekao je ovaj brodovlasnik za DW, "ali ne bi trebali, jer dijelimo more i susjedi smo. Grci su dobrodošli." Karta za njegov trajekt košta 80 eura za povratno putovanje što je puno novca s obzirom na ekonomsku situaciju u Turskoj.

Osim toga, turskim državljanima potrebna je viza za schengenski prostor tj. za putovanje u Grčku. To također košta 80 eura i traži puno strpljenja: "Kako bismo dobili vizu, mi Turci moramo podastrijeti sve podatke o našoj imovini. Također moramo navesti gdje radimo i predočiti bankovne izvode za posljednja tri mjeseca." Prije pandemije koronavirusa moglo se dobiti dnevnu vizu za 30 eura koja se mogla kupiti direktno na granici. Za Grke je, pak, ulazak u Tursku moguć uz običnu osobnu iskaznicu.

Prvo gospodarstvo, a onda politika

Türkei Griechenland Tourismus

Brza i direktna veza bi bila dobra za obje strane

Hakan Ersen smatra da bi Bruxelles hitno trebao ublažiti vizna pravila za turske turiste. I na Lezbosu postoji interes da se građanima susjedne zemlje olakša ulazak u zemlju. Nekada su ljudi bili ponosni što je otok manje turistički nego Rodos ili Kos. Ali sada, nakon godina turbulencija od financijske krize preko aktualne izbjegličke drame pa do problema u zemlji uzrokovanih pandemijom koronavirusa, ljudi se ovdje pokušavaju iznova definirati i pronaći nove izvore zarade.

"Linija za Izmir je dobra stvar. Ovdje se svi žale da nema turista", objašnjava 22-godišnji barmen Nikos. Mnogi s Lezbosa putuju trajektom do Ayvalika u kupovinu. Trenutne napetosti između vlada u Ankari i Ateni uglavnom vode po medijima: "Turci dolaze na Lezbos svaki dan. Ova razglabanja o nekakvom sukobu nemaju nikakve veze s našim životima. Mi gajimo dobre odnose."

Kostas Moutzouris, guverner sjeverno egejskih otoka, također vidi prednosti u boljim prometnim vezama s Turskom. Ovdje na Lezbosu, gdje je susjedna država na dohvat ruke, politički je ton također blaži nego u Ateni: "Narod se mora uključiti u dijalog. Problemi se mogu riješiti samo dijalogom", rekao je lokalni političar za DW.

Prijetnje iz Turske Moutzouris smatra praznim frazama, kojima se turski predsjednik želi profilirati uoči predstojećih parlamentarnih izbora: "Nadamo se da će se ekonomska situacija u Turskoj poboljšati - jer je i za ljude ovdje u Lezbosu prednost biti povezan s metropolom poput Izmira za nešto manje od tri sata." No istodobno Moutzouris jasno daje do znanja: "Mi Grci imamo svoje nacionalne interese. A što se njih tiče, nećemo činiti nikakve ustupke."

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu