Govor mržnje: civilno društvo se budi | Panorama | DW | 29.10.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Panorama

Govor mržnje: civilno društvo se budi

Posljednjih godina je jako porastao govor mržnje na internetu. Mnogi pogođeni razvili su u međuvremenu strategije za ophođenje s govorom mržnje.

Njemačka Savezna centrala za političko obrazovanje ovako opisuje govor mržnje: „Ako se ljude omalovažava, napada ili ako se poziva na mržnju ili nasilje prema njima, onda je to govor mržnje.“ Osim toga govor mržnje je „nadređeni pojam za fenomen nesnošljivost prema određenim skupinama društva ili huškanje protiv njih na Internetu i u društvenim medijima."

U međuvremenu sve veći broj ljudi biva pogođen govorom mržnje – bilo kao mobing u školi ili na radnom mjestu ili seksističkim, rasističkim, trans- ili homofobnim uvredama u internetskim forumima.

Pogođena svaka 12. osoba

U godišnjem ispitivanju Pokrajinske ustanove za medije NRW (Sjevernog Porajnja i Vestfalije) o govoru mržnje na internetu za 2020. godinu 94 posto ispitanika između 14 i 24 godine je navelo da su primijetili govor mržnje. U najvećem ispitivanju na saveznoj razini o govoru mržnje koje je proveo Institut za demokraciju i civilno društvo iz Jene (IDZ) osam posto ispitanika je navelo da su time osobno pogođeni. Većina je potvrdila negativni utjecaj tih iskustava, među ostalim emocionalni stres, strah, nemir, depresije i probleme samosvijesti.

Internet omogućava anonimno širenje mržnje i vrijeđanje

Internet omogućava anonimno širenje mržnje i vrijeđanje

Posljednjih godina nije porastao samo broj nego i intenzitet uvreda. Uz grube uvrede u forumima se pojavljuju i fantazije o ubojstvu ili silovanju kao i prijetnje u stilu: „Znamo gdje tvoja djeca idu u školu.“ U međuvremenu i sve više političara uočava vezu između porasta govora mržnje u društvenim medijima i fizičkog nasilja, kao što su bili desničarskom mržnjom motivirani atentati u Christchurchu i Halleu ili ubojstvo predsjednika vlade okruga Kassel, Waltera Lübckea, koji se zauzimao za izbjeglice.

Što je razlog porasta?

„Smatramo uspjehom što je tema govora mržnje dospjela do većine“, kaže Oliver Saal. On je povjesničar i voditelj projekta Civic.net, koji je pokrenula Zaklada Antonio Amadeu, a koja obrazuje organizacije u ophođenju s govorom mržnje. Saal vidi povezanost događaja oko izbjegličkog vala 2015. godine, pobjeda populista diljem svijeta i rasta mržnje na internetu. „U posljednjih pet godina je porasla spremnost artikuliranja nesnošljivosti prema ljudima u društvenim medijima, primjerice u forumima nesklonim izbjeglicama."

Način funkcioniranja Facebooka, Twittera i drugih mreža pritom djeluje kao sredstvo za širenje požara: „Društvene mreže su svojim algoritmima tako načinjene da pojačavaju osobito oštre izjave, koje izazivaju ekstremne reakcije u forumu u obliku lajkanja. Društvena mreža polazi od toga da se radi o jako relevantnom prilogu i zato ga više pokazuje. Tu je tehnički zec u grmu.“

Pogledajte video 04:19

Borba protiv govora mržnje

Antisocial Media

I Julian Wiehl problem vidi u „društvu nagrađivanja“. I dodaje: „Društvene mreže nam daju osjećaj vrijednosti koja to u stvarnosti nije.“ Kao direktor bečke agencije Vangardist, koja među ostalim izdaje jedan progresivni magazin za muškarce ne obazirući se na gender-norme, on se već godinama bavi homofobijom i zna veze između akcije i reakcije u društvenim medijima. 2015. je izašlo izvanredno izdanje magazina Vangardist, tiskano krvlju ljudi inficiranih HIV-om, kako bi se poslalo poruku protiv njihovog stigmatiziranja. Akcija je izazvala međunarodnu medijsku pozornost – i istovremeno ogromni shitstorm.

„Mi smo postali emocionalni džankiji čije samopouzdanje ovisi o reakcijama“, kaže Wiehl. Međuljudski odnosi time uvijek ostaju zapostavljeni. „Društvene mreže su pokušaj da se socijalnu interakciju ograniči na čistu razmjenu informacija. Ali, preko društvenih medija se uopće ne može doživjeti drugoga u njegovoj potpunosti. Jedan izbjeglica, primjerice, tako nije više čovjek nego informacija, objekt.“

Pogođeni kreću u ofenzivu

Pogođeni ne žele više na internetu biti plijen rulje ispunjene mržnjom. To se u međuvremenu jasno vidi. Komentari s govorom mržnje se danas puno češće prijavljuju, osobito to čine mlađi ljudi. Prema gore spomenutoj studiji Pokrajinske ustanove za medije NRW mladi od 14 do 24 godine dvostruko više prijavljuju govor mržnje nego prije pet godina.

Julian Wiehl

Julian Wiehl se angažira protiv homofobije i za izbjeglice i migrante

Razlog je veća senzibilnost u medijima za tu temu i mnoštvo djelotvornih inicijativa. Tako Civic.net nudi seminare, obrazovanja i radionice u kojima novinari, PR-stručnjaci i osobe zadužene za društvene mreže u građanskim organizacijama mogu učiti strategije za ophođenje s govorom mržnje. Na europskoj razini taj posao preuzima #NoHateSpeech Movement, kampanja Vijeća Europe. Na njihovoj web-stranici može se naći puno savjeta za borbu protiv govora mržnje. A #ichbinhier je jedna grupa na Facebooku s više od 44.000 članova koja se zajednički bori protiv govora mržnje.

Ima načina da se mržnji na internetu suprotstavi i prije nego ona nastane i da se zauzme za više razumijevanja za određene skupine u društvu. Tako primjerice njemački studen afričkog podrijetla Dominik Lucha ima profil na Instagramu nazvan #wasihrnichtseht na kojem objavljuje uvrede kojima su izvrgnuti crnci u Njemačkoj.

Suprotstavljanje kao zajednička zadaća

Među pogođene koji se već godinama brane protiv govora mržnje na internetu pripada i političarka Zelenih Renate Künast.  Ona je 2019. pokušala sudski goniti autore ekstremnih komentara s govorom mržnje, ali je sud tada odbio njezin zahtjev. Künast nije odustajala i nastavila je borbu. U međuvremenu je ona jedna od najprominentnijih aktivistica protiv govora mržnje.

Renate Künast

I Renate Künast je meta uvreda i govora mržnje

„Kao društvo se moramo ozbiljno pitati kako ophodimo jedni s drugima“, izjavila je Künast u razgovoru za DW. „Mislim da se moramo vratiti diskursu u kojem ćemo se prepirati argumentima o sadržajima, a iz rasprava izostaviti osobna omalovažavanja. Mreža desnih ekstremista je izuzetno velika, zato je potrebna isto tako velika zajednička protukampanja. Za poštivanje dostojanstva svakoga drugoga kao načelo koje će vrijediti u svakodnevici uvijek iznova se moramo izboriti."

Oslobađanje pasivnosti nakon šoka

Izgleda da se civilno društvo polako budi iz početne pasivnosti nakon šoka zbog ogromnog vala mržnje koji je nastao posljednjih godina na internetu. Sve više pogođenih je svjesno te tematike, traže pomoć ili razvijaju vlastite strategije za izlazak na kraj s mržnjom.

Ipak, još uvijek ima puno posla i brojni pogođeni se osjećaju ostavljeni sami ili bespomoćni prema digitalnim napadima. Uz to stvar otežava da brojne desne ekstremiste i druge huškače neće biti lako pratiti. Oni sve više napuštaju Facebook i Twitter i prelaze na Telegram, gdje u chat-grupama mogu djelovati uglavnom neopaženo.