1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Gladna djeca Grčke

Anthee Carassava Atena
18. prosinca 2018

Oslobođena strogih pravila međunarodnih vjerovnika, Grčka se polako oporavlja od krize. No godine odricanja i financijske stege su ostavile duboke tragove na društvu. Najveće žrtve su djeca.

https://p.dw.com/p/3AEkf
Armut Griechenland
Foto: Reuters/A.Konstantinidis

Podne je u glavnoj ribarnici grčkoga grada Maratona, četrdesetak kilometara sjeveroistočno od Atene. Trgovina je prazna. „Danas nitko nije ni provirio. Ako nisu došli dosad, vjerojatno nitko više ni neće doći", kaže rezignirano vlasnica Maria Hasitou. „Vjerojatno je opet dan graha i tjestenine", kaže, pušeći pored blagajne. Kašete sa svježom ribom, uglavnom sardinama i grboglavkama, su pune.

Vraća se glad, najveće žrtve - djeca

Kriza još uvijek izbija na površinu grčkog društva i to u formama koje nitko nije predviđao. Glad i pothranjenost su samo neke od pojava. Nedavna studija amsterdamskog Transnacionalnog instituta je izazvala šok diljem Grčke. Ova studija pokazuje da su najveće žrtve financijske krize, koju je popratila nezaposlenost od 25 posto, upravo djeca. 14 posto djece odrasle u tom razdoblju je, kao posljedica nedostatka obroka koji sadrže meso ili ribu, pothranjeno. To je dvostruko više nego prije financijske krize koja je izbila 2008. 

„Znakovi gladi su vidljivi posvuda", kaže umirovljenik iz Maratona Giorgos Krikis. „Neki dan sam vidio jednog poznanika kako kopa po kanti za smeće pored supermarketa ne bi li pronašao nešto čime će nahraniti obitelj", kaže on. „Tko bi rekao da će on, koji je nekad bio među najuspješnijima u ovom gradu, završiti ovako", kaže Krikos za DW. Priča kako ga je bilo sram vidjeti poznanika u takvom položaju no kaže kako bi sam poduzeo isto kada ne bi imao drugog izbora da prehrani svoju djecu.

Prema podacima Ujedinjenih naroda, jedna četvrtina grčke djece pati od pothranjenosti. Roditelji bez posla su prisiljeni potražiti pomoć od djedova i baka s kakvim-takvim mirovinama. No i mirovine su smanjivane 13 puta od 2009. tako da često ostaje samo najosnovniji iznos za prehranu. Primanja često nisu dostatna ni za najosnovnije.

Dramatične scene u školama

Fischgeschäft in Marathon, Griechenland
Nema novca, nema kupacaFoto: DW/A. Carassava

Prema Transnacionalnom institutu, devet posto djece u Grčkoj nema dnevni pristup obroku zasnovanom na bjelančevinama. Prije krize je ovaj postotak bio gotovo upola manji. Sručnjaci strahuju da je prava vrijednost još viša jer mnogi roditelji iz srama ne žele priznati da djeci ne mogu pružiti adekvatnu prehranu. „Mnoge žene u mojem susjedstvu me mole da umjesto njih u lokalnoj pučkoj kuhinji za njih pokupim hranu jer je njih sram", kaže Stamatina Lepoula iz Maratona. „Grci su ponosni ljudi koji uspijevaju sakriti svoju patnju godinama." No sada je, dodaje ova vlasnica trgovine, glad na mnogim mjestima toliko očita. I ne naziru se tragovi poboljšanja.

Glad među djecom već odavno nije tajna nakon što su mediji pisali o slučajevima sve češćih izostanaka iz škola zbog gladi. Učitelji svjedoče o učenicima koji se mjesecima hrane samo rižom i starim dvopekom. Neka djeca su kopala po kantama za otpad u školama, druga su od svojih vršnjaka tražila da im daju ostatke od užine. 

Zaduženi učenici

Janis Rakopulos, koji opskrbljuje školske kantine, kaže da su trgovci hranom po školama zasuti otvorenim računima mladih gladnih Grka koji jedu na dug. „No nemoguće je odbiti dijete koje svaki dan izmišlja nove isprike zašto ne može platiti obrok", kaže Rakopulos.

Grčka pravoslavna crkva zajedno s drugim humanitarnim organizacijama dnevno podijeli preko 60.000 obroka. Politika štednje je ostavila dubokog traga na narod. Mnogi su, nakon što su potrošili svoje financijske zalihe, bili prisiljeni svoju djecu dati u državnu skrb.

Tužba protiv odgovornih u EU-u?

Armut Griechenland
Pučke kuhinje su puneFoto: Reuters/A.Konstantinidis

Olivier de Schutter, bivši specijalni izvjestitelj UN-ovog ureda „Pravo na hranu" i član UN-ovog odbora za gospodarska, socijalna i kulturna prava, smatra da se Europska unija može pozvati na odgovornost zbog povrede prava Grka na prehranu. „Šteta ide na račun EU-a no glavni problem je definirati one koji su odgovorni za mjere štednje i izvesti ih pred sud", rekao je de Schutter. On je ukazao na to da neki Grci već razmatraju podizanje tužbe protiv nekih ključnih institucija EU-a za nanošenje ekstremnih šteta.

No malo je vjerojatno da će doći do tužbe. Sve grčke vlade od početka krize su same pristale na strogi program štednje u zamjenu za pozajmice koje su osiguravale preživljavanje države. No čak i ako ne dođe do konkretne tužbe, pozivi na odgovornost Europske unije za ono što se događa u Grčkoj, bi mogli biti sve glasniji. I to ne samo u Grčkoj nego u čitavoj Uniji.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android