Formiranje Vojske Kosova: politika svršenog čina | Politika | DW | 20.10.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Formiranje Vojske Kosova: politika svršenog čina

Iako se na prvi pogled činilo da su reakcije Beograda na odluku o uspostavi kosovske vojske relativno skromne, čitav niz izjava i diplomatskih susreta pokazali su da Srbija to pitanje tretira vrlo ozbiljno.

Odluka kosovske skupštine o usvajanju nekoliko zakona kojima se praktično otvara prostor za formiranje Vojske Kosova pokrenula je veliku političku i diplomatsku ofanzivu u Beogradu. Iako je na prvi pogled djelovalo da su reakcije Beograda relativno skromne, čitav niz izjava i diplomatskih susreta pokazali su da Srbija vrlo ozbiljno tretira taj korak Prištine.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić upozorio je tako da bi formiranje Vojske Kosova i njen dolazak na sjever Kosova predstavljali „veliki problem i tešku situaciju za Srbiju". Stekao se dojam da se srpska strana uzda u dosadašnje protivljenje Zapada formiranju kosovske vojske, ili bar u deklarativno zalaganje međunarodne zajednice da se u tom procesu poštuju Ustav Kosova i stav srpske zajednice na Kosovu.

Podrška SAD-a za Vojsku Kosova

Srbija se u svojim reakcijama pozivala na Rezoluciju 1244 UN-a, Briselski sporazum i sporazume s NATO-om, ističući kako u njima nema ni spomena kosovske vojske. Da se situacija u međuvremenu promijenila bilo je jasno nakon izjave vršitelja dužnosti zamjenika pomoćnika državnog tajnika SAD-a za europska i euroazijska pitanja Matthewa Palmera, koji je nakon susreta s Vučićem rekao „kako SAD podržava tranziciju Kosovskih sigurnosnih snaga u vojsku". To je na neki način bio i odgovor na pitanje je li albanska strana za ovakav korak imala podršku unutar međunarodne zajednice.

S jedne strane bi se, dakle, moglo govoriti o dosljednom stavu Amerike kada je riječ o Kosovu, ali isto tako se mora skrenuti pažnja na bitan trenutak a to je negativan stav američke administracije prema manje - više svemu što nosi predznak Ujedinjenih naroda.

Trumpova administracija sličan stav ima i prema institucijama Europske unije. Utoliko i nije veliko iznenađenje što je Amerika zatražila okončanje misije UNMIK-a na Kosovu, što bi u praksi značilo prebacivanje nadležnosti na lokalne organe vlasti. A to u nekoj instanci podrazumijeva i formiranje vojske Kosova, kao još jedan znak kosovskog suvereniteta.

Kosovska poruka Srbiji

Analitičari u Beogradu s druge strane smatraju da su usvojeni zakoni o vojsci Kosova samo obične političke deklaracije. Naim Leo Beshiri, izvršni direktor Centra za europske poslove, kaže za DW da usvajanje spomenutih zakona ništa ne znači u praksi, i „da ćemo sada samo umjesto Kosovskih sigurnosnih snaga imati Kosovske oružane snage."

„Pravo pitanje je zašto se to baš sada događa, jer je Europska unija bila protiv takvih poteza. Mislim da to nije dobro, jer mi prije svega već više od godinu dana nemamo suštinske pregovore Beograda i Prištine. Čini mi se da iza svega stoji neki pokušaj jačanja nacionalizma uslijed nekih unutarnjih političkih previranja na Kosovu, kako bi se sada moglo reći: evo sada imamo i vojsku", kaže Beshiri.

Vojnopolitički komentator Aleksandar Radić za DW ističe da se ovakav potez može promatrati i kao poruka Srbiji da nema povratka što se tiče neovisnosti Kosova. U tom smislu i projekt osamostaljivanja vodi ka stvaranju Vojske Kosova.

„Onog trenutka kada imate zakon u kojem piše da je osnovni zadatak oružanih snaga zaštita teritorija Kosova, onda je jasno da se to pretvara u jedan simbol od koga nema odstupanja za albanske vlasti. To je jedan psihološko - propagandni moment koji daje težinu u pregovorima, jer pokazuje jasan stav da nema podjele teritorija", ocjenjuje Radić.

Politika svršenog čina

Koliko je u tom smislu nezaustavljiv proces formiranja kosovske vojske? Naim Leo Beshiri smatra kako bi bilo preciznije reći da je to proces na koji Srbija ne može utjecati.

„Srbija svakako više nema ingerencije, osim preko Srpske liste, da utječe na kosovski parlament i kosovsko društvo." Beshiri također primjećuje da je ovo možda „samo uvod i želja određenih članica Vijeća sigurnosti da se UNMIK i KFOR eventualno povuku s Kosova, kako bi u jednom trenutku za sigurnost građana bile zadužene Oružane snage Kosova".

Balkan Booster na Kosovu: Treba li se igrati s granicama?

Priština na ovaj način svakako ugrožava dijalog i proces pregovora, skreće pažnju Aleksandar Radić. „Politika vlasti u Prištini je sve više nametanje svršenog čina. Jer, ako tokom pregovaračkog procesa povlačite nove provokativne poteze, onda naravno da druga strana ima pravo sumnjati u vaše dobre namjere. Zato se i ovaj potez kosovskog parlamenta može promatrati kao potpuni nedostatak volje za kompromisom", kaže Radić.

Monopol na upotrebu sile na Kosovu ima KFOR, i dokle god je tako ne može se očekivati da će zemlje članice NATO-a dozvoliti formiranje neke druge oružane sile na Kosovu, dodaje Radić. „Tako da nema ništa od formiranja vojske Kosova dokle god postoji mandat KFOR-a."

Promjena NATO retorike

Srbija sada čitavu svoju koncepciju protivljenja formiranju Vojske Kosova bazira na očekivanju da će međunarodna zajednica poštovati neke dokumente i obećanja da se taj proces neće dozvoliti bez ustavnih promjena. Međutim, na promjenu retorike NATO-a kada je riječ o kosovskoj vojsci skreće pažnju i Naim Leo Beshiri.

„Čelnici NATO-a i nekih drugih zemalja su do nedavno zahtijevali da najprije dođe do ustavnih promjena. Sada vidimo da se na tome ne insistira, već da se dozvoljava mogućnost da se izmjenom propisa formira nešto što se može percipirati kao vojska", napominje Beshiri.

Trenutak usvajanja ovih zakona u Srbiji se tumači i kao ubrzano uvlačenje zemalja regije u NATO članstvo. Nakon učlanjenja Crne Gore došao je red na Makedoniju, a formiranje Vojske Kosova se vidi samo kao priprema terena za budući ulazak Kosova u NATO - što su albanski lideri i istakli kao svoj dugoročni cilj.

Aleksandar Radić kaže da su nakon negativne reakcije javnog mnijenja na referendumu i makedonske vlasti pristupile politici svršenog čina, i „da se u tom smislu mogu povlačiti paralele s usvajanjem zakona o Vojsci Kosova. Ali, isto tako bi trebalo reći kako želja Prištine da ima vojsku nije nova, i da zato i nije neko veliko iznenađenje".

Prijem Kosova u NATO je dugoročni projekt, kaže Naim Leo Beshiri. Srbija se za sada drži politike vojne neutralnosti, ali isto tako bi trebalo reći da nije bilo zemlje istočne Europe koja prije ulaska u EU nije prije toga postala članica NATO-a.

„To znači da kao zemlja ispunjavate određene standarde i da je vaša sigurnost podignuta na neku višu razinu. U svakom slučaju, Makedonija je najvjerojatnije sljedeća članica NATO-a, a vidjet ćemo hoće li nakon toga u narednim godinama i Srbija promijeniti svoj stav. A to će na neki način utjecati i na stav Kosova prema NATO-u", napominje Beshiri.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic