Fondovi Hedge od travnja na njemackom trzistu

Do sada su Hedge Fondovi u Njemackoj bili zabranjeni, no od ove godine dobili su dopustenje za rad, te ce od 1. travnja izici na trziste. Cak ce i manji dionicari smjeti ulagati. Malo koji fond pruza takve mogucnosti povecanja kapitala, ali i vrlo visok stupanj rizicnosti. Ovaj je fond poznat i po brojnim spektakularnim gubicima u proslosti. Nick Leeson, menadzer fonda Hedge, veliki je ljubitelj rizicnih poslova. U sijecnju 1995. godine on je spekulirao kako ce porasti japanski indeks akcija Nikkei i kupovao je akcije kao lud. No - ta je stvar propala i on je profuckao milijardu i 300 milijuna dolara i time upropastio svog poslodavca, tradicionalnu banku Barings. Svoju sumnjivu slavu ovaj fond duguje upravo takvim i slicnim spektakularnim gubicima i bankrotima. Predstavnici fonda doduse obecavaju velike dobitke, ali uz ekstremno visoke rizike, jer menadzere ovog fonda zanimaju samo maksimalne rendite. Da bi to postigli, oni su u stanju uciniti kojekakve poduhvate. Oni na primjer ne racunaju samo s tecajevima koji rastu, vec racunaju i s padom tecajeva. A to funkcionira na slijedecei nacin: menadzeri posudjuju akcije uz provizije od drugih velikih dionicara. Onda ih prodaju u ogromnim kolicinama. Time na trzistu raste pritisak, a vrijednost papira pada. Tada se dionice ponovno kupuju uz minimalnu cijenu i tako se ostvaruje dobitak. Tako je to barem u teoriji. No kad tecaj neocekivano poraste - onda to znaci: imali ste peh, jer tada dolazi do ogromnih gubitaka. Bez obzira sto su Hedge fondovi dobili odobrenje za ulazak na njemacko trziste jos u sijecnju, njih jos uvijek nema na trzistu. Njemacka je vlada taj zakon donijela tako brzo i neocekivano, da se dionicarska drustva nisu stigla pripremiti za izlazak na trziste, kaze Michael Busack iz saveznog Udruzenja za alternativne investicije: "Za sve treba vremena. U Njemackoj nismo dugo nista imali, a sada je to moguce, no za to treba vremena i na administrativnoj razini, da bi se posao stvarno pokrenuo." Od travnja u Njemackoj startaju velika drustva fondova sa svojim vlastitim Hedge fondovima. Oni imaju dovoljno argumenata za prodaju. Samo tijekom posljednjih 10 godina ovi fondovi u cijelom svijetu povisuju svoju vrijednost za prosjecno 11 posto godisnje, cak i u vremenima kada su trzista akcija dozivjela velike padove. To je bio jedan od argumenta zbog kojih je Njemacka ipak dozvolila osnivanje ovih fondova, koji su za njemacku vladu bili pravi bauk. Sada bi upravo ti fondovi trebali doprinijeti atraktivnosti financijskog trzista. Do sada je novac investitora zaobilazio Njemacku. Trenutno se u svijetu u fondovima Hedge nalazi gotovo 800 milijardi dolara, sto je peterostruko vise nego prije 10 godina. Stoga se u Njemackoj od ovih fondova puno ocekuje. U financijskoj se bransi ocekuje da ce investitori tijekom slijedecih godina u ove fondove uplatiti do 100 milijardi eura. I Michael Busack vjeruje u uspjeh tih fondova: "Mislim da se u prvoj godini ne smije previse ocekivati. Tu ce se raditi zacijelo o nekoliko milijardi. No ja mislim da ce do znacajnijeg rasta doci prije svega u podrucju institucionalnog poslovanja, a da ce se privatni sektor tek postepeno izgradjivati. Treba poznavati produkte i rizike koji su s tim produktima povezani. Radi se o produktima koji su prilicno konzervativni i koji ne osciliraju poput klasicnog investiranja u akcije." Jedno je jasno: rizici za manje dionicare vrlo su ograniceni. Stoga su zakonske odredbe stroze nego u drugim zemljama. Tako na primjer fondovi Hedge moraju javno prikazivati na koji nacin postizu dobitke, sto u drugim zemljama nije uobicajeno. Ponudjaci ne smiju pojedine fondove javno nuditi, vec samo takozvani krovni fondovi. U njima je vise fondova Hedge pod istim krovom, sto umanjuje riziko poslovanja. No za ulagace tu ipak ima i nekih nedostataka - kao prvo, placaju se visoke dadzbine, na primjer za menadzere koji upravljaju krovnim fondovima. Osim toga, ulagaci sudjeluju u strategijama koje donose vrlo razlicite profite. To doduse smanjuje rizik, ali i dobitke.