Filmski festival mladih autora

Što se festivalskog programa tiče, kritičari ocjenjuju da ovogodišnji glavni program dugometražnih filmova, u kojem se našlo 11 ostvarenja, bio nešto slabiji, no zato su ostale konkurencije – dakle kratkih i dokumentarnih radova – donijele pokoje iznenađenje, dok su – slažu se svi – posebno dobro bili pogođeni popratni programi.

Nagrada crnoj komediji

Na velikom finalu Zagreb film festivala, u dvorani kina Studentski Centar u subotu je proglašena šesta ekipa dobitnika Zlatnih kolica, kako su nazvane nagrade tog festivala u čijem su središtu pozornosti prva i druga redateljska ostvarenja. Očekivano u konkurenciji dugometražnih filmova pobjedu je odnijela „Rumba“ redateljskog trojca Abel – Gordon – Romy, koji su istu nagradu na tom festivalu za svoj prvi film „Ledenjak“ odnijeli i 2005. godine. Crnohumorni je to film koji prati par koji kroz svoje novostečene hendikepe shvaća da u njihovoj tragičnoj situaciji sve vrvi od komedije. Članica žirija i direktorica filmskog festivala u Göteborgu Marit Kapla: "To je zaista originalan film. Bilo je pravo zadovoljstvo gledati ovu komediju punu boja i humora, koja istovremeno govori o tragičnim događajima. Njihova upotreba koreografije i sušta fizička prisutnost likova na platnu postaju moćni alati u pričanju priče o tome kako optimizam može nadvladati i najtragičnije događaje u životu. Taj film je velika inspiracija i za publiku i za filmaše, jer pokazuje mogućnosti za originalno pričanje priče"…obrazložila je Kapla.

Ponori vjerskog ludila

Meksički film „Pustinja duše“, redatelja Rodriga Plaa, koji u svojoj vitrini već ima nagradu za debitanta s venecijanskog festivala za prošli rad „Zona“, dobitnik je posebnog priznanja u dugometražnoj konkurenciji. Ideja za taj film nastala je iz dnevnika filozofa Kierkegaarda, koji opisuje svoj strah da će otac na njega baciti prokletstvo prerane smrti. Redatelj je tu priču iz protestantske sredine prenio u katolički, meksički milje stvarajući prikaz iracionalnog vjerskog ludila.

„Pustinju duše“ na festival je dopratila glumica Eileen Yanez: "Za mene je to vrlo važan film, koji je izvršio snažan utjecaj na mene, jer je to bio prvi veliki film na kojem sam radila. Sama uloga je bila vrlo izazovna jer se čitavo vrijeme suprotstavljam ocu, a s druge strane otvaraju se i osjetljiva pitanja grijeha, problema svih ljudi, perverzije života"…ispričala je Yanez,

Koncept s uračunatim rizikom

a evo kako konkurenciju dugometražnih filmova komentira kritičar Ivan Žaknić: "Moram reći da je program ove godine prosječan, dakle nema filmova koje bismo mogli proglasiti remek-djelima, dok bismo čak za dva filma mogli reći da su potpuni promašaji. Ali to je normalno, to je danak festivalske koncepcije prikazivanja prvog i drugog redateljskog ostvarenja, tako da mora biti boljih i lošijih festivalskih godina."

Što se ostalih konkurencija tiče, treba spomenuti pobjednika natjecanja kratkih filmova – austrijsko-njemačku koprodukciju „Ptičica“ redatelja Huseyina Tabaka koji je žiri impresionirao svojom jednostavnošću i unikatnošću kojom prikazuje stravično iskustvo rata, te dokumentarac redatelja Chaoa Gana „Crvena utrka“ o siromašnoj djeci u Kini koja treniraju za uspjeh na Olimpijskim igrama, koji je žiri osvojio autorovom suosjećajnošću koja je bila sredstvo i način da se jezikom filma prikažu metode koje neminovno dovode u pitanje zadane ciljeve.

Made in Croatia

Veliku pozornost publike i medija privukao je popratni program Film@CRO, selekcija radova poznatih redatelja koji su svoje filmove snimali u Hrvatskoj. Autor programa Danijel Rafaelić: "Mnogi poznati redatelji – Welles, Murnau, Peckinpach i drugi – snimali su u Hrvatskoj svoje filmove koji su relevantni i u svjetskoj povijesti filma, međutim ti radovi kao da su kod nas bili preskakani. Očito je na djelu bio onaj klasični sindrom „ako su snimani kod nas onda ne vrijede, jer da vrijede bili bi snimani negdje drugdje“. Smatram da to nije istina, i zato sam se potrudio složiti program koji će pokazati kako je to kada domaći filmski radnici rade na najvišoj profesionalnoj razini i što se zapravo kod nas može napraviti. Radi se o tome da je i to sastavni dio naše filmske baštine koja se često gotovo da i ne zna, a sam podatak da su svi ti velikani snimali kod nas je za mene vrlo, vrlo relevantan. Na taj način smo i mi, hajmo reći, dionici svjetskih povijesnih filmskih trendova."

Pravi je kuriozitet u tom programu bio Murnauovo ostvarenje iz 1923. godine – komedija „Financije velikoga vojvode“ - ujedno i najstariji sačuvani film snimljen u Hrvatskoj – koji će direkcija Zagreb film festivala objaviti i na DVD-u, a zahvaljujući najaktivnijem hrvatskom filmskom arheologu Danijelu Rafaeliću, publika je imala priliku i prvi put pogledati film Oktavijana Miletića „Zagreb – glavni grad Hrvatske“, koji je 1943. godine snimio za njemačku propagandnu mašineriju. Iako je trebao biti prikazan na otvorenju festivala, zbog problema s poštanskom dostavom Miletićev film stigao je tek na zatvaranje festivala, no zato ga je za tu priliku Njemački filmski arhiv, gdje ga je Rafaelić i pronašao, restaurirao, a original filma bit će poklonjen Hrvatskoj kinoteci.