Federalizam kao predmet spora SPD-a i konzervativaca

"U politici je kao i u normalnom zivotu- ako se financije iskljuci o mnogo cemu se moze govoriti, cak vrlo lirski ali ne jako realno te bez stvarnog poboljsanja odnosno na taj nacin se problemi ne rjesavaju" – tako je stanje stvari u aktualnim pitanjima federalizma ocijenila strana koja se malo pita- sef Liberala , Westerwelle cija je stranka u nekoliko pokrajina na vlasti samo u koalicijama a time i s relativno malo utjecaja u gornjem parlamentarnom domu, Bundesratu. O utjecaju u njemu se zapravo radi u aktualnim polemikama o federalizmu, stio je vec mjesecima predmet rada posebne komisije kojoj su na celu Franz Müntefering od strane crveno-zelene koalicije i Edmund Stoiber sa strane opozicije. Kada je proslog vikenda objavljenoi da su nasli komprimis, javnost je odjednom postala svejsna ostrih konfrontacija koje se dogadjaju iza kulisa. Radi se o utjecaju u Bundesratu u kojem vecinu imaju konzervativni sto omogucava blokoranje konacnog donosenja cijelog niza zakona- situacija koja se na ovaj ili onaj nacin ponavlja godinbama jer cesto je slucaj da zbog rasporeda politicke moci u pokrajinama u Bundesratu vecina izgleda drugacije od one u donjem domu, Bundestagu. Najbolji primjer je bilo donosenje novog zakona o strancima koji je tri puta prolazio Bundestag ali ga je gornji dom blokirao i uvijek iznova vracao u proceduru. Cilj sadasnje reforme je da se utjecaj Bundesrata u donosenju zakona ogranici- broj zakona kojima je potrebna suglasnost gornjeg doma bi se sa 60 posto smanjio na 30 do 40 % a za uzvrat bi pokrajine dobile sire vlastite zakonodavne kompetencije. Nacelno su Müntefering i Stoiber o tome postigli dogovor- no u njihovom su kompromisnom prijedlogu glavne sporne tocke- obrazovanje, zakonodavstvo u podrucju ekologije, financiranje istocnih pokrajina i nacin funkcioniranja njemackog predstavnistva pri Evropskoj Uniji- jednostavno izostavljene na cudjenje cak i malog koalicionog partnera zelenih, kako je oprezno formulirala predsjedavajuca Sager:

Dogovor se ne cini iskljucenim ali jos nije postignut- ako ga dostignemo, to ce znaciti napredak u nizu pojedinosti, biti ce manje blikade u Bunedstahu ali u mnogim segmentima ce i dalje postojati nesigurnost u odnosu na pitanje kako daleko se moze ici u donosenju pojedinih zakona ili u pitanjima unutrasnje sigurnosti i stanja u obrazovnom sistemu..."

Ovo zadnje je posebno velika jabuka razdora jer kompetencije u obrazovanju zele svi- od pokrajina u kojima se vec sada skolski sistemi razliku do saveza, koji u njega ulaze jkao u najvazniji resurs buducnosti-a li zato zeli zadrzati i utjecaj. Cinjenica sto su skolstvo ili kultura medjutim u preteznoj nadleznosti pokrajina jest neke vrste povjesnog relikta; nakon drugog svjetskog rata i iskustva s ministrastvima kulturec i informiranja u Trecem Reichu demokratska njemacka upravo u tim domenama federalizam drzi jednim od glavnih zaloga poslijeratnog razvoja- a to cijeli spor takodjer ne cini jednostavnijim- da se i ne spominje cinjenica kako to sto su stanovite federalne institucije- poput ustavnog suda i drugih institucija rasporedjene decentralno, dakle izvan Berlina- ima i ne zanemarivu ekonomsku dimenziju. Komisija za federalizam medjutim formalno treba raditi do 17 ovog mjeseca- i ako se dogovor ne postigne, sve ce ostati po starom- predvidja prilicno opusteno sef SPD-a Müntefering. Konzervativni koje mnogi drze federalistickijom stranom vec i zbog cinjenice da su podijeljeni na dvije sestrinske stranke, CDU i CSU- se cine u cijeloj stvari zainteresitranijima za uspjeh- u kojeg vjeruje i sefica CDU-a Merkel:

"Stanje stvari je takvo da se na dogovoru jos mora raditi ali u dikusiji na predsjednistvu CDU-a je jasno receno da mi zelimo dogovor, ne zelimo da reforma propadne ali sada se moraju pokrenuti SPD i savezna vlada, to je zajednicko stanoviste CDU-a i pokrajina ali za to vidim i dobre sanse jer jos imamo nekoliko dana..."

...

...