Fassbinderova predstava prikazana unatoč protivljenju Židova

Prije 24 godine kazališni zastor ostao je spušten. S druge strane zavjese, glumci su bili spremni zaigrati u predstavi "Smeće, grad i smrt“ njemačkog umjetnika Rainera Wernera Fassbindera. Po prvi put nakon Drugog svjetskog rata židovska zajednica u Njemačkoj digla se na noge. Predstava je proglašena čistim antisemitizmom, premijera je propala. 24 godine kasnije to je "nepoćudno djelo" dobilo novu priliku. Kontroverzni kazališni komad u četvrtak (1.10.) ipak je doživio svoju premijeru na pozornici u Mülheimu.

Iako se u međuvremenu puno toga promijenilo, stajalište njemačkih židova ostalo je isto. Tako Michael Rubinstein iz židovske zajednice u Duisburgu i dalje ne sumnja u antisemitski karakter predstave. Dieter Graumann, potpredsjednik njemačkog Središnjeg vijeća Židova, predstavu je nazvao "neukusnom", dodajući kako je očito glavni cilj rušiti tabue, ne mareći za osjećaje židova. "Predstava je bila i ostala antisemitska, ništa se tu nije promijenilo“, jasan je bio Graumann.

Što to vrijeđa židove?

Scenarij je napisan 1975. godine prema knjizi njemačkog pisca Gerharda Zwerenza. Djelo govori o bogatom židovskom mešetaru nekretninama. Protivnici predstave, prije svega, žale se na nekoliko spornih dijaloga poput : "Židov nas isisava, pije nam krv i čini nas nesretnima. Da je ostao gdje je i bio ili da je skončao u plinskoj komori, bolje bih spavao.“ Mnogi u predstavi vide relativiziranje strašnog nacističkog zločina.

Tijekom prvog pokušaja prikazivanja 1985. godine u Frankfurtu, protivnici su okupirali pozornicu i spriječili izvođenje djela. Drugi pokušaj, 1998. godine u kazalištu Maksim Gorki u Berlinu, propao je zbog pritiska Središnjeg vijeća židova. Fassbinder, njemački redatelj, glumac i producent, za života je tvrdio da negativne kritike nisu promijenili njegovo mišljenje. Umro 1982. godine ne dočekavši da vidi svoje djelo na kazališnim daskama.

Genijalan um kojeg je ubio kokain

Za kraj par riječi o čovjeku koji je podigao toliku prašinu. Rainer Werner Fassbinder rođen je 31. svibnja 1945. u Bad Worlshofenu, u njemačkoj pokrajini Bavarskoj. Filmsku karijeru započinje s dva kratkometražna filma: "Gradski lutalica“ i "Mali kaos“. Potom snima i svoja svoja tri prva dugometražna igrana filma: "Ljubav je hladnija od mržnje“, "Žabar“ i "Bogovi kuge“. Između ostalih, tu su i filmovi "Treća generacija“, "Lola“, "Lili Marleen“, "Čežnja Veronike Voss“ i ostali. Da ne duljimo, riječ je stvaralačkom umu koji je njemački film i kazalište tijekom 70-ih postavio u epicentar europske kulture.

Osim po filmskim i kazališnim djelima, pamtmo ga i po osebujnom načinu života. Fassbinder je bio deklarirani biseksualac i kokainski ovisnik. 1982. nađen je mrtav u hotelskoj sobi u Münchenu. Uzrok smrti: prevelika doza kokaina.

Autor: Der Spiegel / Goran Prokopec

Odg. urednica: Andrea Jung-Grimm