Europski sporazum sa svojim nejasnoćama izaziva nervozu | Panorama | DW | 29.11.2007
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Europski sporazum sa svojim nejasnoćama izaziva nervozu

Premda se tinta potpisa dogovora oko novog Europskom sporazuma tek osušila, analitičari već razbijaju svoje glave kako će on sa svojom nejasnom raspodjelom ovlasti među europskim političarima funkcionirati u praksi.

default

Ponovno glavobolje oko Europskog sporazuma?

Ako pogledamo u budućnost na 2009. godinu, kada bi reformski sporazum trebao stupiti n snagu, u Bruxellesu će postojati tri velike pozicije – predsjednik Europske komisije, predsjednik Europskog vijeća i visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost. Sve tri funkcije imaju u opisu svojeg radnog mjesta područja koja se isprepleću, a mogu se definirati samo snagom ličnosti koje su uključene u taj posao, što znači da bi sporazum koji je nakon višegodišnjih pregovora dogovoren u listopadu mogao imati temelje za stvaranje političkog osinjaka.

Igor Senčar, slovenski veleposlanik pri Europskoj uniji, rekao je da o “najmanje 40 elemenata” u sporazumu treba raspraviti i shvatiti ih tijekom iduće godine. Veleposlanik Senčar čija zemlja iduće godine preuzima Predsjedništvo u prvoj polovici 2008. godine je izjavio kako već “osjeća nervozu” u Bruxellesu oko nedostatka jasnoće novog Sporazuma.

Pitanja sežu od određivanja točnih ovlasti predsjednika Europske unije, zatim dogovoriti o tome tko će biti predsjednik, odrediti financijska sredstva, osoblje i sastaviti diplomatsku službu kao i pobrinuti se za pitanja da li europsku policijsku instituciju, Europol, treba unaprijediti te kako bi se nacionalni ministri uključili u proces donošenja odluka. Slovenski veleposlanik je naglasio da o svim temama moraju odlučiti šefovi država i vlada te da bi “zajedničko stajalište” trebalo postići do kraja 2008. godine.

Flaggen vor dem EU Parlament in Brüssel

Europski parlament u Bruxellesu

U međuvremenu analitičari u Bruxellesu već otkrivaju rupe u novom Europskom sporazumu. Tako Andreas Maurer iz njemačke Zaklade za znanost i politiku je nedavno objavio člana u kojemp iše da bi budući predsjednik Europske unije koji može biti na funkciji najviše pet godina, mogao postati “loptica” šefova država i vlada, jer njegov ured nema vlastito ministarstvo. “Ima li novi predsjednik na raspolaganju dovoljno osoblja, upravne i financijske resurse” kako bi obnašao dužnosti kao što su voditi, pripremati i davati smisao kontinuitetu projektima Europske unije, na primjer na područjima promjene klime ili energije, stoji među ostalim u dokumentu. Nadalje upitno je hoće li šefovi država i vlada Europske unije podržati predsjednika oko glavnih pitanja. Dokument navodi da bi moglo doći do problema oko legitimnosti, jer predsjednik Europske unije nije odgovoran nikome, niti zastupnicima Europskog niti poslanicima nacionalnih parlamenata.

Nije jasno gdje počinju a gdje završavaju ovlasti

Pozicija ministra vanjskih poslova stvara poseban paket problema, jer nije sasvim jasno gdje počinju funkcije ministra, a gdje završavaju ovlasti predsjednika Europskog vijeća i predsjednika Europske komisije.

Dokument Andreasa Maurera ističe da novi ministar vanjskih poslova koji će ujedno biti i potpredsjednik Europske komisije kao i predsjedavati redovitim sastancima Vijeća ministara vanjskih poslova imati “neobično široku paletu odgovornosti i obveza”.

Ključna točka je da li će ministar vanjskih poslova tijekom predsjedanja sastanka ministara vanjskih poslova uzimati u obzir aspekte trgovine i razvoja kao dijela vanjske politike EU-a. Ukoliko to ministar učini tada se otvara još jedno novo pitanje, a to je “pitanje autonomije i političkog profila Europske komisije” – koja tradicionalno ima velike ovlasti na tom području.

Prijeti li podjela Komisije na važnije i manje važne povjerenike?

Mogući portfelj ministra vanjskih poslova koji bi obuhvaćao trgovinu i razvoj također je od velike važnosti za poredak i hierarhiju unutar Europske komisije.

Odlučeno je da bi zajednička vanjska i sigurnosna politika trebala utjecati na spomenuta područja, a to bi značilo da bi povjerenici koji su zaduženi za trgovinu i razvoj postali zapravo junior povjerenici te da bi odgovarali ministru vanjskih poslova.

Novi poredak vjerojatno bi mogao izazvati poteškoće oko pitanja interakcije samog predsjednika s timovima zemalja koje predsjedavaju Europskom unijom, dok bi tri zemlje članice preuzele odgovornost unutar Europske unije za različite sektore kao što su konkurentnost ili energija.

U međuvremenu predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso javno je izrazio svoju zabrinutost zbog uloge njegove institucije u budućnosti. “Postoji opasnost da će vlade međusobno riješavati probleme, a da pri tome ne uključe i ne uzmu u obzir europske institucije”, rekao je Barroso u jednom razgovoru prošloga mjeseca.

Stručnjaci vjeruju da odgovor na sva ta pitanja leži u tome, da li će EU biti jednistven sa svim svojim članicama ili će se stvari odvijati prema željama nekih velikih članica Unije.

Andreas Maurer je na kraju naglasio da su sva ova pitanja toliko osjetljiva da će biti ostavljena i netaknuta sve do iza irskog referenduma o novom Sporazumu, a to će biti u svibnju ili lipnju iduće godine – a Irska je jedina zemlja koja će provesti referendum o dokumentu kojeg prije nego on stupi na snagu moraju prihvatiti sve zemlje članice Europske unije.