Europski parlament: novi odnosi snaga na vidiku | Politika | DW | 15.09.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Europski parlament: novi odnosi snaga na vidiku

Na izborima za Europski parlament 2019. populisti bi mogli ojačati. Konzervativcima, okupljenima u Europskoj pučkoj stranci, prijeti podjela. Poredak na koji smo navikli se ljulja.

Jedno je sigurno: sastav Europskog parlamenta, koji je danas s osam klubova zastupnika i grupa izrazito šaren, će nakon izbora u svibnju 2019. postati još nepregledniji. U mnogim dijelovima Europe će ojačati populističke stranke, klasične narodne stranke se osipaju. Trenutno je Klub zastupnika Europske pučke stranke (EPP) s 218 od ukupno 751 zastupnika najjača politička snaga u Europskom parlamentu. To bi se moglo promijeniti jer ovaj klub ima sve više problema s 12 nacionalističkih zastupnika iz mađarske stranke "Fidesz". Nakon što je Parlament s okruglo 100 glasova EPP-a, u kojem su i njemački demokršćani, zatražio da se protiv Mađarske zbog deficita na području pravne države povede kazneni postupak, počelo je zapinjati u ovom zastupničkom klubu.

Šef Kluba zastupnika EPP-a Manfred Weber, koji dolazi iz bavarske Kršćansko-socijalne stranke (CSU), ne može se još izboriti za izbacivanje predstavnika Fidesza iz zastupničkog kluba. Weber je u razgovoru s DW-om izbjegao odgovor na pitanje uklapa li se Fidesz u Klub zastupnika EPP-a: "Ranijih godina je mađarski parlament uvijek bio spreman na kompromise. Sada to više nije tako. Stoga nam treba dijalog i to dijalog na novoj osnovi." Weber najprije želi sačekati rezultate „dijaloga" odnosno postupka protov Mađarske u Vijeću EU-a. No, oni bi mogli biti na raspolaganju tek nakon europskih izbora u svibnju 2019.

Orban nije sam

Frankreich, Straßburg: Manfred Weber im EU-Parlament (Reuters/V. Kessler)

Manfred Weber - Budući predsjednik Europske komisije?

Stranka Fidesz Viktora Orbana nije u potpunosti izolirana u EP-u. Mnogi demokršćani iz Španjolske, Austrije, Italije pa čak i bavarskog CSU-a su glasali protiv postupka za sankcioniranje Mađarske. Britanski zastupnik i prvoborac za Brexit Nigel Farage iz "Stranke za neovisnost" predložio je Orbanu osnivanje novog kluba koji bi okupljao protivnike EU-a. Orban to još uvijek odbija. "Gospodin Farage je najveći govornik u Europskom parlamentu. Slušati ga predstavlja pravo intelektualno zadovoljstvo. Ali mi nećemo slijediti njegov poziv, jer mi pripadamo EPP-u." Mađarski nacionalist Orban za sada ipak želi ostati s demokršćanima.

Austrijski desni populisti iz Slobodnjačke stranke Austrije (FPÖ) pokušavaju pridobiti Orbana i nude mu suradnju u novom desno orjentiranom klubu zastupnika. Šef FPÖ-a Heinz-Christian Strache namjerava skupa s drugim desno orjentiranim političkim snagama isposlovati novu većinu u EP-u. U toj grupi bi bili francuski desni populisti okupljeni oko Marine Le Pen, potom Alternativa za Njemačku, Švedski demokrati i Nizozemska stranka slobode Geerta Wildersa. Možda bi im se mogla pridružiti čak i desno-radikalna Lega Mattea Salvinija iz Italije. Ona bi na europskim izborima mogla dobiti nekoliko mandata. Desno orijentirani klub zastupnika mogao bi biti relativno velik i postati drugi ili treći zastupnički klub po veličini u EP-u i na taj način potisnuti socijaldemokrate i nacionalno-konzervativne snage.

Novi desno-populistički Klub zastupnika u EP-u?

Straßburg EU-Parlament | Viktor Orban, Premierminister Ungarn (picture-alliance/Wiktor Dabkowski)

Ključna osoba desnice - Viktor Orban

U ovakve scenarije Viktor Orban se još ne želi uključiti. Nakon posljednjeg, izrazito harmoničnog susreta sa šefom talijanske Lege Matteom Salvinijem, Orban je rekao: "Moje veze s gospodinom Salvinijem ne baziraju se na stranačkoj politici. Mi surađujemo na razini vlada, tu nije riječ o strankama." Mnoge populističke stranke si mogu zamisliti priključenje novom think thanku „Pokret" Stevea Bannona, ultra desničarskog bivšeg savjetnika američkog predsjednika Donalda Trumpa. Bannon, kojem je Trump pomogao da uopće dobije funkciju savjetnika i koji je poslije pao u njegovu nemilost, želi ujediniti populističku desnicu u Europi.

Od odbijanja migracije i useljavanja on želi napraviti temu koja će voditi u izbornu pobjedu i biti hit izborne kampanje. I na ovo Orban gleda suzdržano. "Na izborima za europski parlament velika tema će bez sumnje biti useljavanje. Ali to ne znači da će birači potpuno odustati od dosadašnjih glasačkih navika na nacionalnom planu. „Neće biti kandidature Amerikanaca, neće biti ni zajedničke europske liste", rekao je Orban pred novinarima u EP-u u Strasbourgu.

Pitanje hoće li mađarska stranka Fidesz imati još uvijek mjesto u EPP-u, bit će zasigurno postavljeno na kongresu početkom studenoga. Tada će se Weber kandidirati za glavnog kandidata EPP-a za predsjednika Europske komisije (EK). A najviše izgleda za dolazak na čelo Europske komisije ima upravo kandidat najvećeg zastupničkog kluba.

Macron skuplja saveznike

Frankreich Rede Macron vor dem Europaparlament (Reuters/V. Kessler)

Središnja figura ljevice - Emmanuel Macron

I u lijevo-liberalnom taboru EP-a stvari se mijenjaju. Zagovarači EU-a igraju na kartu francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, koji bi sada trebao, slično kao i u izbornoj kampanji za francuskog predsjednika, unijeti polet i svjež vjetar u europsku izbornu raspravu. Macron je sa šefom liberalnog kluba (ALDE) Guyom Verhofstadtom dogovorio osnivanje velikog kluba zastupnika liberala. Nejasno je samo koliko zastupnika Macronov pokret "Republika na putu" može odaslati u Europski parlament. Trenutno su liberali sa 68 zastupnika četvrta po redu politička snaga u EP-u. Mogli bi međutim biti jezičac na vagi, kada se radi o konkretnom izglasavanju. Thierry Cornillet je francuski liberal u EP-u i podržava Emmanuela Macrona, iako ne pripada njegovoj stranci. "Mislim da će desnica ojačati na narednim izborima. Zato je važno da i mi kao umjerene snage i pobornici EU-a ojačamo ", rekao je Cornillet za DW u Strassbourgu.

Ojačati liberalne snage centra

„Moralo bi nam uspjeti napraviti liberalni klub zastupnika okupljen oko Macrona. To onda više neće biti do sada poznati Klub zastupnika ALDE, nego nešto novo", nastavlja Cornillet. Nije mu toliko važno hoće li nova zastupnička grupa uspjeti istaknuti svog kandidata na neku od čelnih funkcija. "To nije obvezujuće. Ako im to čini zadovoljstvo, neka istaknu svog kandidata."

Hoće li kandidat za najveću funkciju u EU-u kojeg postavlja najveći klub zastupnika u EP-u parlament zaista i izabrati na mjesto predsjednika Europske komisije, je posve drugo pitanje, smatra ovaj francuski zastupnik. Kandidati na najvišim funkcijama su za Cornilleta sporedno pitanje. Njemu je sada najvažnije da se sve snage lijevog političkog spektra i centra ujedine protiv desnih populista.

 

Preporuka uredništva