Europski oproštaj od Merkel pod tamnim oblacima | Politika | DW | 23.10.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

107. i posljednji summit EU za Angelu Merkel

Europski oproštaj od Merkel pod tamnim oblacima

Završetak susreta na vrhu EU se pretvorio u srdačan oproštaj od njemačke kancelarke Merkel. No i ovom prilikom su se čula upozorenja o problemima Unije: različita tumačenja i pravne države i problema migranata.

Šefovi država ili vlada Europske unije su Angelu Merkel otpratili dugim pljeskom. Prikazan je i video njenih najupečatljivijih nastupa popraćeno glazbom. Čuo se govor u kojem se susret na vrhu EU bez Angele Merkel čini kao Pariz bez Eiffelovog tornja ili Rim bez Vatikana. Tu je bio i poklon, skulptura koja predstavlja Vijeće Europe. Tako se od Angele Merkel oprostio predsjednik Vijeća, Chales Michel i 26 njenih europskih kolegica i kolega. Sljedeći susret na vrhu je u prosincu i na njemu će, po svoj prilici Njemačku predstavljati novi kancelar Olaf Scholz. Tako je ovaj, 107. susret predsjednika država ili vlada Europske unije na kojem je sudjelovala Angela Merkel i to će joj najvjerojatnije biti i posljednji.

Riječi hvale su se čule sa svih strana: austrijski kancelar Alexander Schallenberg je smatra "oazom mira unutar EU" i "nesumnjivo velikom Europljankom". Premijer Luksemburga želi otkriti tajnu: "Većina ljudi to ne zna, ali gospođa Merkel je bila stroj za postizanje kompromisa". Ne samo zbog toga "će mu ona nedostajati".

Angela Merkel prima uspomenu od Charlesa Michela

Posla ima mnogo, ali se ovom prilikom čulo i mnogo lijepih riječi o dosadašnjoj njemačkoj kancelarki

"Mnogo posla" za nasljednika

Upravo sposobnost ove njemačke kancelarke posredovati među različitih pozicija u Uniji je osobina koja će najviše nedostajati i drugima s vrha 26 članica Unije. Predsjednik Litve Gitanas Nauseda je smatra "stabilizirajućim faktorom" koji je neophodno potreban u teškim vremenima. Zato je izuzetno cijeni.

Sama Angela Merkel je birala manje emocionalne riječi kad se predstavila novinarima nakon dvodnevnog summita. Odlazi u situaciji koju je itekako zabrinjava. "Imamo mnogo kriza koje trebamo savladati" i kako je "mnogo posla za mog nasljednika".

I Angela Merkel je istakla dva najveća problema: migranti i zaštita pravne države. Osobito je u središtu pažnje bio poljski premijer Mateusz Morawiecki, osobito nakon što je nedavno i poljski Ustavni sud donio odluku kako dijelovi pravosuđa EU "nisu sukladni nacionalnom zakonodavstvu". To je čitav sukob doveo na novu razinu, makar je poljski premijer na konferenciji za novinare nakon summita prigovorio nekim članicama Unije kako jednostavno "nisu dobro razumjeli" reformu pravosuđa u Poljskoj. Jer u Poljskoj, tvrdi njen premijer, vlada pravna država.

Angela Merkel u raspravi s Mateuszom Morawieckim,

Niti njemačka kancelarka ne misli kako su Europljani tek "pogrešno razumjeli" Poljsku i njenog premijera Morawieckog.

No čitav niz predsjednika država ili vlada Europske unije ima drugačije mišljenje. Tako i francuski predsjednik Emmanuel Macron od Varšave traži "konkretne korake" umjesto riječi o "nesporazumu".

Europa neće plaćati za bodljikavu žicu

I kad je riječ o migrantima je Poljska bila među državama koja je bila u središtu pažnje. One optužuju bjeloruskog diktatora Aleksandra Lukašenka kako sustavno tjera migrante i izbjeglice u EU preko Poljske, Litve i Letonije.

Angela Merkel to smatra "hibridnom prijetnjom" i "političkom instrumentalizacijom" preko leđa tih ljudi. U tome se slaže većina članica, ali nema sloge u pitanju što im je činiti. Susjedne zemlje Bjelorusije - ali i desetak drugih članica traže prije svega novac i pomoć u zaštiti granica Unije. Tu je i austrijski kancelar Schallenberg koji traži da EU pomogne financirati bespilotne letjelice i žičane ograde: "Zašto bi isključivo porezni obveznici Litve morali snositi teret kad se to zapravo tiče svih nas?"

Izbjeglice na poljskoj granici

Izbjeglice iz Afganistana su na granici Poljske i Bjelorusije zaustavljeni bodljikavom žicom i vojskom. No što i kako s njima - sloge nema.

No predsjednica Europske komisije, Ursula von der Leyen odbija takve zahtjeve: Europa nije tu da bi plaćala bodljikavu žicu i zidove. No problem europske politike o azilu i migrantima se proteže već godinama. EK je zapravo još u jesen 2020. predstavila novi paket mjera, ali se od onda jedva nešto dogodilo. Gerald Knaus iz instituta Europska inicijativa za stabilnost smatra kako se tu kroči u humanitarnu katastrofu: "Doživjet ćemo da će ti ljudi u zimi umirati zato jer ih EU ne želi pustiti preko granice. I to je jednostavno užasno."

No u pitanju migranata je Europska unija još daleko od kompromisa - i tu ništa nije mogao učiniti niti "stroj za kompromise", Angela Merkel.   

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu