Europski glavni grad kulture
6. siječnja 2006U Njemačkoj su posljednji kulturni europski gradovi bili Berlin 1998. i Weimar 1999, a od 2005. ne govori se više o kulturnom gradu Europe, već o europskom glavnom gradu kulture. Za godinu 2010. Njemačka se za tu titulu prijavljuje s dva konkurirajuća grada, naime Goerlitzom i Essenom.
Lista zemalja koji u idućim godinama predlažu svoje gradove za glavne gradove kulture je dugačka i do 2019. godine utvrđena. Ministri kulture Europske unije u svibnju su 2004. donijeli odluku da će od 2009. dva grada, naime jedan iz starih, a drugi iz novih zemalja članica biti proglašen glavnim europskim grade kulture. U godini 2010. pored Njemačke zastupljena je i Mađarska. Gradovi koje predloži određena zemlja moraju se natjecati u Bruesselu, a o kandidaturi procijenjuje neovisna komisija stručnjaka. Žiri se sastoji od dva člana Europskog parlamenta, dva iz Komisije Europske unije i jednog člana iz odbora regija. Žiri daje svoju preporuku, a Europski parlament može u roku tri mjeseca predati svoje stajalište o kojem će odlučivati Europsko vijeće.
Za industrijski grad Essen i srednjovijekovni grad Goerlitz to znači da će Europski parlament u travnju 2006. objaviti koji će od dva predložena grada postati glavnim kulturnim gradom Europe. Formalno su se obje strane prijavile do kraja 2005. Goerlitz je svoju prijavu predao i osobno preko jednog predstavnika u Bruesselu, a Essen će svoju pismenu prijavu uručiti 12.ovog mjeseca. Oba grada se nadaju pozitivnom odgovoru. Europski grad Goerlitz- Zgorzelec na njemačko-poljskoj granici, središnja je točka na spoju triju zemalja Njemačke, Poljske i Češke. Ovdje se susreću kulture, jezici i nacije, a budući kultura povezuje i izvan granica, starosjedioci Goerlitza vide taj grad kao model procesa europskog ujedinjavanja. Zajedno s njim prijavljuje se i susjedni poljski gradić Zgorzelec. Glasnogovornik Uprave u Goerlitzu Glavnog grada kulture 2010. Markus Josten je uvjeren: «Transnacionalnost, multikulturalnost i bilingualnost: to znači da se zalažemo za dvojezičnost, uspostavljanje mostova ka istoku, ka susjedima, a gdje, ako ne ovdje imamo veliku šansu postati laboratorij europske kulturne integracije.»
U vrevi oko Essena i Goerlitza, idući predstojeći glavni kulturni gradovi u ovoj zemlji zapali su ponešto u sjenu.
Ove je godine titulu Glavnog europskog grada kulture dobio grčki grad Patras, a službena svečana posveta tom lučkom gradu planirana je za 10. siječanj uz izložbu Leonarda Da Vincija. Tako je nakon Atene 1985. i Soluna 1997. po treći put glavni kulturni grad Europe jedna grčka metropola. Programski voditelj za godinu Glavnog grada kulture je Aleksis Alatsis. On je godinama bio kazališni redatelj u Hamburgu, a organizirao je i kulturni program Olimpijskih igara u Ateni.
Za 2007. kao glavni europski kulturni gradovi izabrani su Luxemburg i Sibiu/Hermannstadt u Rumunjskoj, za 2008. to su Liverpool u Engleskoj i Stavanger u Norveškoj. Za 2009. nominirani su austrijski Linz i Litvanski grad Vilnius..
Titula Europskog glavnog grada kulture je omiljena, a pored svega, u njih utječu i novci Europske unije kojima gradovi restauriraju svoja središta i financiraju brojne kulturne programe. U Njemačkoj se gradovi financijarju dodatno iz pokrajinskih, kao i saveznih sredstava. U Goerlitzu su novac na raspolaganje stavili i mnogi privatni donatori, kako bi se počelo s radovima sanacije. A prije nego li Komisija bude u travnju odlučila o Essenu ili Goerlitzu, u oba grada najavila je posjet, kako bi stekla sliku na licu mjesta. Goerlitz je na to spreman: «Iz periferije u srce Europe. Tamo želimo ići. To je naša vizija, naša predožba, tako želimo osmisliti zbivanja oko glavnog europskog grada kulture. 2010.»
Goerlitz, koji ležio na samom rubu Njemačke u šlezijskom Lausitzu, srednjovjekovni je grad s bezbrojnim spomenicima. On stoga slovi kao najveći površinski spomenik Njemačke s najvećom orogonalno održanom jezgrom iz vremena postanka.
No za tu počasnu titulu opremio se i Essen u području Ruhra, a pisac Adolf Muschg bio je iznenađen da ovaj industrijski grad «više ne udiše prašinu, već budućnost». Iz zatvorenih rudnika nastala su mjesta za kulturne priredbe, biciklističke staze sada vode pored starih industrijskih postrojenja koja su djelomice preuređena u industrijske muzeje. Područje Ruhra treće je po redu područje Europe po gustoći naseljenosti. Ovdje živi 5,3 milijuna ljudi iz 140 nacija. »Preobražaj kroz kulturu - kultura kroz preobražaj» - glasi moto žitelja ovog područja za 2010.
Kako Essenu, tako i Goerlitzu dobro bi financijski došla titula Europskog kulturnog glavnog grada 2010., no do odluke Europskog vijeca još će malčice morati strpiti.