Europska središnja banka

Glavni cilj ESSB-a je osiguravanje stabilnosti cijena u eurozoni. Njegove središnje zadaće su određivanje i provedba monetarne politike u zemljama Europske ekonomske i monetarne unije (EMU), upravljanje službenim monetarnim rezervama, poticanje nesmetanog odvijanja platnog prometa te provedba deviznih transakcija. ESB je k tome jedina institucija koja ima pravo izdavanja novčanica eura u EMU-u.

Prema Ugovoru iz Maastrichta ESB je neovisan o bilo kakvom političkom utjecaju. Stoga raspolaže i vlastitim proračunom u visini od pet milijardi eura o kojem odlučuje 17 nacionalnih središnjih banaka. Najveći udio u proračunu ima Njemačka.

Upravljačka tijela

ESB i ESSB osnovani su 1993. godine Ugovorom o Europskoj uniji, no dvije institucije su s radom počele tek 1998. (ESB) odnosno 1999. (ESSB) uvođenjem eura u bezgotovinskom platnom prometu. One su zamijenile Europski monetarni institut koji je osnovan 1994. u okviru ekonomske i monetarne unije. Sjedište ESB-a je u Frankfurtu na Majni.

Vrhovni organ za donošenje odluka je Upravljačko vijeće ESB-a koje čine Izvršni odbor i guverneri nacionalnih središnjih banaka 17 država članica EU koje su uvele euro. Odluke se donose jednostavnom većinom, pri čemu svaki član ima po jedan glas.

Odluke vijeća provodi Izvršni odbor koji se sastoji od predsjednika i potpredsjednika ESB-a te četiri druga člana. Članove odbora imenuju predsjednici država ili vlada zemalja zone eura na mandat u trajanju od osam godina, bez mogućnosti ponovnog biranja.

1. studenog 2011. guverner talijanske središnje banke Mario Draghi preuzeo je dužnost predsjednika ESB-a od Jeana-Claudea Tricheta.