1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Europska komisija o ekonomskom napretku JIE

Alen Legovic24. siječnja 2004
https://p.dw.com/p/9ZeC
Europska komisija je objavila izvještaj u kojem potvrduje da su zemlje "zapadnog Balkana" postigle dobre ekonomske rezultate u 2003. godini s prosjeönim ekonomskim rastom od 4% i prosjeönom stopom inflacije manjom od 5%.

Markoekonomski procesi u Hrvatskoj su pozitivni s održivim ekonomskim rastom od oko 5% , malom inflacijom ispod 2% i popravljenim fiskalnim sustavom, procjenili su gospodarski strucnjaci Europske komisije koji su predstavili svoje izvješce o gospodarskoj transformaciji na Balkanu. Hrvatska ima uvjerljivo najstabilniju ekonomiju u regiji, najveci bruto nacionalni dohodak koji cini cak pola BND cijele regije, i najveci udio direktnih stranih investicija, ali u prošloj godini je došlo do naglog porasta stranih investicija i u Srbiji i Crnoj Gori. Hrvatska je i dalje s visokim postotkom nezaposlenosti ali su se po prvi puta pojavili znaci postupnog smanjenja nezaposlenosti.

Javne financije u zemljama regije ostale su u pozitivnom trendu fiskalne konsolidacije s obzirom da je prosjecna stopa deficita oko 4%. Vanjski dug ostaje i dalje visok. Strana ulaganja u 2003. dostigla su gotovo 3 milijarde eura. Zemlje regije su postigle napredak u provedbi tržišnih reformi posebno na podrucju privatizacije malih i srednjih poduzeca te liberalizacije trgovine. Ipak, još uvijek su potrebni veliki napori na podrucju široke privatizacije, reforme javne uprave i managementa javnih financija, na podrucju vladavina prava, uspostave transparentnih okvira rada i uspostave okružja koje je prijateljski nastrojeno prema businessu.

Za usporedbu ekonomskih podataka izdvajamo Hrvatsku, Srbiju i Crnu Goru te Bosnu i Hercegovinu. Hrvatska ima ekonomski rast od 5% za razliku od Srbije i Crne Gore (4%) te BiH (3,5%). Inflacija u Hrvatskoj iznosi 1,5%, u BiH je manja 0,8% dok je SiCG zemlja s daleko najvecom stopom inflacije od 8%.

Strana ulaganja odlazila su najviše u Hrvatsku, premda je stopa brutonacionalnog dohotka jednaka u SiCG kao i u Hrvatskoj 6,3 odnosno 6,2%. Medutim bruto iznos nacionalnog dohotka po glavi stanovnika u Hrvatskoj (5420 eura) je više nego dva puta veci nego u SiCG (2055 eura) dok je on u BiH još manji (1383 eura).

Hrvatska je zemlja koja je od 2007. godine imala najviše direktnih stranih ulaganja. Samo prošle 2003. uloženo je gotovo 1,3 milijarde eura, u BiH 282 milijuna eura ali i u SiCG 1,1 milijarda eura. Bez Hrvatske u proteklih sedam godina regija bi imala dvostruko manje stranih investicija.