Europol - "europski FBI"

Odlični birokrati ili odlični policajci? Europol se već 15 godina bori protiv organiziranog kriminala. Osnovan je 1994. godine, a zadaća mu je izrada analiza o opasnosti i prikupljanje prekograničnih informacija. Jedino što ne smije je provoditi istragu i uhićivati. Ovih dana Europol je navršio 15 godina.

Borba protiv organiziranom kriminala

Europol - zvuči kao europska super-policija, elitna jedinica, europski FBI. No, ništa od toga nije točno. Europol, sa sjedištem u Den Haagu, prije svega je burza vijesti i informacija za policiju u zemljama članicama EU-a. Često služi i kao koordinacijsko tijelo, kako kaže šef Europola Max-Peter Ratzel: "U Europolu imam veliku prednost što sam uspio sjediniti ove različite zemlje pod jednim krovom i što ne moram četiri puta pojedinačno razgovarti s četiri zemlje, i to možda čak i na različitim jezicima. Nego sve pod jednim krovom, a u hitnim slučajevima mogu u uredu s partnerima razgovarati i to u povjerenju, brzo i učinkovito." Ratzel je od 2005. "super-policajac" Europola. Nekoliko mjeseci nakon teških terorističkih napada u Madridu Ratzel je došao na mjesto šefa Europola, skoro godinu dana nakon što se EU proširio za deset novih članica.

Europol se također proširio. Ono što je 1994. započelo sa šačicom policajaca, carinskih inspektora i graničnih policajaca, 15 godina kasnije pretvorilo se u upravno tijelo sa 600 zaposlenika - a broj se povećava. No, ne povećava se samo broj zaposlenika nego i broj zadataka. Na početku je tijelo bilo ovlašteno za borbu protiv droge i pranja novca, zatim su se ovlasti proširile na cjelokupni djelokrug organiziranog kriminala.

No, što je sa zaštitom podataka?

Danas Europol istražuje mreže dječje pornografije i terorizma, kako kaže Ratzel: "Pogrešno je gledati samo na jednu zemlju članicu, jer ne možemo točno znati u kojoj se članici provode pripreme, gdje se prikuplja novac, gdje se razvija podrška u političkom sektoru ili simpatizerstvo. Zato moramo razmjenjivati informacije s drugim zemljama, kako bismo i druge doveli u stanje da na vrijeme prepoznaju znakove, kako bi preventivno djelovali protiv opasnosti." Dok se istražitelji sve češće koriste podacima i analizama Europola, zaštitarima podataka ovo je tijelo užas. Oni naime kritiziraju da podaci koji se odnose na osobe često putuju s mjesta A na mjesto B, a da nisu na odgovarajući način zaštićeni. Zbog toga europski nadgledatelj zaštite podataka Peter Hustinx zahtijeva pridržavanje, prema njegovom mišljenju, pravilnog redoslijeda: prvo se treba stvoriti europski pravni okvir za zaštitu podataka, a tek se onda mogu proširivati ovlasti Europola. Izazov je, kako kaže, pronaći zajedničke standarde. Ne može postojati sigurnost, ako nema zaštite privatnosti, riječi su Hustinxa.

Europski ministri unutarnjih poslova, koji su zaduženi za Europol, ne mogu i ne žele dijeliti Hustinxovo mišljenje. Oni smatraju kako su sve učinili da bi u Den Haagu sve teklo pravim putem. Istražitelji zemalja članica EU-a nemaju izravan pristup Europolovim bazama podataka, oni moraju preko kontaktnih mjesta u Europolu zatražiti pristup informacijama - i to preko običnih formulara.