Europa slavi jezičnu raznolikost
Zamislite da stojite na autobusnoj ili željezničkoj postaji i da vam netko postavi pitanje na stranom jeziku, s očajničkim, upitnim izrazom lica. Čini se da ne moli za novac, nego da nešto traži. Možda autobusnu postaju? Ili, pita kako da nastavi putovanje?
Većina suosjećajnih ljudi otvorenog srca spremna je pomoći. Oni koji ne znaju strane jezike nekada su za to morali koristiti „ruke i noge". I nekim čudom, to je često uspijevalo.
Danas na pametnim telefonima imamo jezične aplikacije koje mogu prevoditi s jednog jezika na drugi za nekoliko sekundi. „Kako mogu doći od A do B?“ I to je čudo. Ali s druge strane, time bi lako mogla nestati ljudska interakcija.
Je li u širem kontekstu prijevod jezika dovoljan? Je li prijevod dovoljan za promoviranje interkulturalnog razumijevanja?
Sredstvo za unapređenje razumijevanja
Cilj Europskog dana jezika, koji se obilježava 26. rujna a koji je zamisao Vijeća Europe sa sjedištem u Strasbourgu i u suradnji s Europskom komisijom, je poticanje oko 700 milijuna Europljana u 46 država članica Vijeća Europe da „otkriju više jezika u bilo kojem životnom dobu", navodi se na internetskoj stranici Europskog dana jezika.
Vijeće Europe je međunarodna organizacija osnovana poslije Drugog svjetskog rata da bi se zalagala za ljudska prava, demokraciju i vladavinu prava u Europi.
Europski dan jezika, koji se obilježava od 2001., proizlazi iz uvjerenja Vijeća Europa da je „jezična raznolikost sredstvo za postizanje većeg međukulturalnog razumijevanja i ključni element u bogatom kulturnom naslijeđu našeg kontinenta“.
„Svatko zaslužuje šansu da iskoristi kulturne i ekonomske prednosti koje može donijeti znanje više jezika. Učenje jezika također pomaže pri razvoju tolerancije i za razumijevanje među ljudima iz različitih jezičnih i kulturnih sredina", objavili su tada glavni tajnik Vijeća Europe i europski povjerenik za obrazovanje i kulturu u zajedničkoj izjavi povodom početka obilježavanja Europske godine jezika.
Evo nekoliko interesantnih podataka s internetske stranice Europskog dana jezika:
1. U svijetu postoji između 6.000 i 7.000 jezika, koje govori preko sedam milijardi ljudi koji žive u više od 190 neovisnih država.
2. U Europi postoji oko 225 autohtonih jezika, otprilike 3 posto od ukupnog broja jezika u svijetu.
3. Većina svjetskih jezika govori se u Aziji i Africi.
4. Najmanje polovica svjetske populacije je dvojezična ili višejezična, odnosno govori dva ili više jezika.
5. U svakodnevnom životu Europljani se sve češće susreću sa stranim jezicima. „Postoji potreba da se među europskim građanima stvori veće zanimanje za jezike."
Zanimljivo je da na stranici primjećuju kako „dvojezičnost sa sobom donosi mnoge prednosti: olakšava učenje dodatnih jezika, poboljšava proces razmišljanja i potiče kontakte s drugim ljudima i njihovim kulturama".
Globalna inflacija i rezovi u kulturi
S druge strane, u Sjedinjenim Američkim Državama je početkom rujna 2023. objavljeno da će Sveučilište Zapadne Virdžinije ukinuti cijeli odsjek za strane jezike. Naravno, to nije Harvard, ali to je jasan znak trenda među američkim sveučilištima i europskim institucijama koje ukidaju svoje programe na stranim jezicima i kulturne programe.
Navodeći da postoje velike rupe u blagajni predviđene za narednih nekoliko godina, novinska agencija AP je primijetila da „Sveučilište Zapadna Virdžinija predlaže ukidanje 32 programa, uključujući i čitav odjel za svjetske jezike, književnosti i lingvistike, zajedno s diplomskim i doktorskim studijama iz matematike, glazbe, engleskog i još mnogo toga".
Štoviše, navodi agencija, i druga američka sveučilišta i škole su donijeli slične odluke, ali „ovo je jedan od najekstremnijih primjera da vodeće sveučilište čini tako drastične rezove, posebno kada je riječ o stranim jezicima“.
„U sve globalnijem svijetu građani SAD-a bi svojoj deci trebali davati, a ne ukidati mogućnosti za učenje drugih jezika", ocijenila je Benedicte de Montlaur, ataše za kulturu francuskog veleposlanstva u SAD-u u tekstu u listu New York Times 2019. godine.
Njemački među najčešćim jezicima
Prema svježim podacima iz rujna 2023. škola za učenje jezika Berlitz, širom svijeta oko 135 milijuna ljudi govori njemački kao materinski ili funkcionalni drugi jezik. Njemački je tako na 12. mjestu na listi jezika koji se najviše govore na svijetu, poslije engleskog, mandarinskog, hindu, španjolskog, francuskog, arapskog i drugih…
Procjenjuje se da prvih 20 jezika na toj listi govori oko polovica svjetske populacije. U međuvremenu većinu svih ostalih jezika govori samo mala grupa ljudi, što ih čini ugroženima.
U Njemačkoj su ugroženi dijalekti kao što su sjeverno i saterlandski frizijski, kao i gornji i donji lužički jezici. Oni su među priznatim jezicima manjina u zemlji, koji su zaštićeni Europskom poveljom o regionalnim ili manjinskim jezicima. Na tom popisu su i romski, kojim govori ta manjina širom Njemačke, kao i danski koji se koristi u saveznoj pokrajini Schleswig-Holstein. Postoje i mnogi drugi jezici koje govore velike zajednice doseljenika širom zemlje, kao što su na primjer turski i arapski.
Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu