″Europa nije započela razgovor o promjeni granica″ | Politika | DW | 19.08.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

"Europa nije započela razgovor o promjeni granica"

Bruxelles i Washington bi se mogli intenzivnije pozabaviti Kosovom na kad prođe sezona odmora. Zapad nije pokrenuo pitanje granica - kaže Kai Sauer, finski veleposlanik pri UN-u i bliski suradnik Marttija Ahtisaarija.

DW: Šta se desilo sa Ahtisarijevim planom za Kosovo?

Kai Sauer: Taj plan nije osmišljen samo za Kosovo, nego za cijelu regiju. Možda ste upoznati sa sličnim planovima, kao što su Erdutski sporazum za Hrvatsku ili Ohridski plan za Makedoniju i naravno Dejtonski sporazum. Međutim, svi ti mirovni sporazumi su imali mane. Bilo je vrlo teško provesti ih. Smatram da je Ahtisaarijev plan bio najbolji ukoliko ga usporedite s bilo kojim drugim planom u regiji – ironija je što Vijeće sigurnosti UN-a nije prihvatio plan zbog jedne članice. Ahtisaari je pažljivo sastavio plan zajedno s nekoliko međunarodnih institucija - Vijećem Europe, Venecijanskom komisijom (za ustavne aspekte plana), OESS-om i s Ujedinjenim narodima (za pitanja manjina i ljudskih prava). Stoga, plan je sveobuhvatan i politički uravnotežen, i podržale su ga sve osim jedne članice Vijeća sigurnosti.

U ljudskoj prirodi je da ponekad morate čekati 10, 20 ili više godina dok ne prihvatite nešto što ste isprva odbacili. Pokušavate druge načine, gubite puno vremena i resursa, podbacite i na kraju se vratite na prvobitnu ideju. Neki aspekti Ahtisaarijevog plana mogli bi biti iskorišteni u budućnosti.

Mijenjanje granica ili razmjena teritorija nije bilo dio Ahtisaarijevog plana. Zbog čega se sada govori o tome na Balkanu?

Istina je da se razgovara o tome. Međutim, to nije bilo dio Ahtisaarijevog plana zato što to nitko nije želio. Razgovor o promjeni granica je osjetljiv i sa sobom nosi rizike. Ni međunarodna zajednica ni predstavnici europskih institucija nisu pokrenuli razgovor o toj mogućnosti. Bila je to više lokalna rasprava. Smatram da moramo biti vrlo pažljivi u razmatranju ove ideje. Ono što je jasno jest da moramo raditi zajedno - EU, SAD i druge zainteresirane strane kako bismo priveli kraju pitanje normalizacije odnosa između Srbije i Kosova. Obje zemlje žele se pridružiti EU-u, što nije moguće dok ne riješe bilateralna pitanja.

Washington i Bruxelles se ne izjašnjavaju u javnosti. Jesu li Washington i Bruxelles napustili svoju prethodnu politiku nedvosmislene podrške suverenitetu Kosova i teritorijalnom integritetu?

To je pitanje na koje ne mogu dati odgovor. Trebali biste pitati predstavnike EU-a ili Washingtona. Ono što sam primijetio jest da je Zapadni Balkan ponovo tema o kojoj mi moramo raspravljavati. To nije trebalo biti tako, ali nećemo bježati od svoje odgovornosti, pogotovo kada su u pitanju zemlje kojih se ovo tiče. Dakle, mislim da će se diskusija nastaviti na jesen, kada se ljudi vrate s godišnjeg odmora, i možda se tada dobije neki odgovor.

Nastavljate li raditi na pitanju Balkanu? Postoji li neki plan za Zapadni Balkan?

Pratim događanja u toj regiji. Smatram da se međunarodni fokus vraća na regiju Zapadnog Balkana iz nekoliko razloga. Uključeno je više igrača. Vjerojatno ste primijetili da je objavljeno nekoliko studija i članaka na ovu temu. Izdvojio bih jedan koji je objavio Institut Istok-Zapad, s nekoliko zanimljivih preporuka upućenih američkoj administraciji.

Da, bila sam prisutna kada su predstavili studiju. Međutim, tamo nitko nije govorio o „promjeni granica”.

Da, mnogi autori i stručnjaci koji su pažljivo proučili situaciju, izrazili su svoju suzdržanost i zagovarali oprez kada se govori o promjeni granica. Prema ovoj studiji, promjena granice nije baš popularno rješenje.

Postoji li plan UN-a za Kosovo?

Utjecaj UN-a je ograničen. Ujedinjeni narodi su izvršitelji odluka, a ne donositelji. Države članice donose odluke, a UN ih provodi. UN je formalno vezan Rezolucijom 1244 Vijeća sigurnosti, usvojenom 1999. Međutim, kao porezni obveznik UN-a mogao bih se zapitati, je li dobro da se oskudni resursi UN-a troše za provođenje ove rezolucije i održavanje mirovne misije UN-a na tom području. Na Kosovu nam godinama nije trebala mirovna operacija UN-a. Mirovna misija UN-a sama po sebi nije model rješavanja problema na Kosovu - to bi trebale raditi Europske institucije.

*KaiSauer je stalni predstavnik Finske pri UN.u. Od 2003. do 2004. je bio viši savjetnik Harrija Holkerija u UNMIK-u, a 2004-2005. šef istraživačkog tima strateške analize UNMIK-a. Iduće dvije godine je bio viši savjetnik specijalnog predstavnika UN-a Marttija Ahtisaarija za vrijeme misije UNOSEK u Beču.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka uredništva