EU u potrazi za «iskusnim policajcem»

To su rezultati posljednjih anketa Eurobarometra. Za Europljane je još važnija jedino sigurnost vlastitog radnog mjesta.

Premda je građanima EU-a borba protiv terorizma vrlo važna, po tom pitanju ne postoji zajednička europska strategija. No, za to nije odgovorna Europska komisija, jer mnoge članice se ne žele odreći ni najmanjih ovlasti za ovo središnje područje državne sigurnosti.

Tek nakon bombaških atentata u Madridu 11. ožujka 2004. visoki je predstavnik EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Javier Solana postavio bivšeg državnog tajnika za unutarnje poslove Nizozemske Gijsa de Vriesa za koordinatora borbe protiv terorizma u Europskoj uniji. On je slovio kao energičan i probitačan političar koji je igrao vodeću ulogu još za vrijeme osnivanja Međunarodnog suda u Haagu.

No, u ožujku ove godine de Vries je službeno objavio odlazak s dužnosti koordinatora, a kao obrazloženje je naveo «osobne razloge». Nema, međutim, dvojbe da su razlog odlasku prije svega neispunjena obećanja i nedostatak ovlasti koje je trebao dobiti. Nakon najave odlaska de Vriesa nasljednik se još ne nazire.

Povjerenik za pravosuđe i sigurnost Franco Frattini gotovo svakog mjeseca ukazuje kako borba protiv međunarodnog terorizma traži zajedničke mjere i akcije, no osim Njemačke tu su i Francuska, Velika Britanja i Poljska koje ne žele prepustiti taj posao Bruxellesu. Tu ništa neće promijeniti niti «reformski sporazum». Doduše, ukida se načelo jednoglasnih odluka, ali za snažno suzbijanje terorizma na razini Europske unije i dalje nedostaje potrebna većina zemalja članica.

Budući da niti jedan političar ne želi preuzeti dužnost koordinatora europske borbe protiv terorizma, Solana je jednostavno promjenio definiciju. Sada se traži «iskusni policajac» koji je nepoznat, ali koji je zato vrlo iskusan u komunikacijama s policijskim aparatom. No, daljnje ili šire ovlasti za ovu poziciju ionako nisu pređvidene.

Koliko je Europska unija podijeljena oko pitanja koje su mjere u borbi protiv terorizma ispravne i efikasne govori i činjenica da je Europski parlament prije tjedan dana usvojio odluku prema kojoj bi se tekućine mogle ponovno unostiti u ručnoj prtljazi u zrakoplove. Zabrana unošenja tekućine u ručnoj prtljazi za putnike u zračnom prometu donosena je nakon što su u kolovozu 2006. godine spriječeni atentati u Londonu, kada su teroristi u zrakoplov namjeravali krijumčariti eksploziv u tekućem stanju.