EU: Politika subvencija agrara na prekretnici | Gospodarstvo | DW | 21.10.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Gospodarstvo

EU: Politika subvencija agrara na prekretnici

Europska unija želi postići bolju zaštitu okoliša. A to je bez europskih seljaka teško ostvariti. Sad se u Bruxellesu odlučuje o budućnosti agrarne politike. Puno toga je u igri.

Kako uskladiti ekonomske i ekološke interese?

Kako uskladiti ekonomske i ekološke interese?

Za subvencioniranje agrara u Europskoj uniji predviđeno je oko 390 milijardi eura u idućih sedam godina. O uvjetima dodjele novca se još uvijek vode žestoke rasprave. Na jednoj strani su gospodarski interesi, na drugoj zaštita okoliša.

Najviše subvencija dobivaju poljoprivrednici u Francuskoj, Španjolskoj i Njemačkoj. Dosad su izravne subvencije bile ovisne o veličini obrađivane površine: što veća površina, to veće subvencije. Jedan mali dio je išao u razvitak seoskih područja.

Novi reformski prijedlog Europske komisije pruža poljoprivrednicima više mogućnosti kod provedbe mjera za zaštitu okoliša. Komisija namjerava u budućnosti određivati samo ciljeve, a svaka zemlja članica može sama odlučiti kako će te ciljeve ostvariti. Ali, program svake zemlje mora odobriti Europska komisija. 

Julia Klöckner i Luis Planas

Zadovoljstvo postignutim: njemačka ministrica poljoprivrede Julia Klöckner i njen šoanjolski kolega Luis Planas

Novost u prijedlogu Europske komisije su i takozvani „eco schemes" – ekološka pravila – za dodatne mjere zaštite okoliša, koje mora ponuditi svaka zemlja članica. Poljoprivrednici ih ne moraju prihvatiti, ali s njima mogu zaraditi dodatni novac. Osobito sporna točka reformskog paketa je ukidanje izravnih plaćanja. Maksimalni iznos bi trebao biti 100.000 eura po poduzeću. Time bi trebala biti spriječena i korupcija u velikom stilu.

Zabrinute organizacije za zaštitu okoliša

U brojnim točkama se zemlje članice i Europski parlament razilaze. Jedna sporna točka su ekološka pravila. Njemačko predsjedništvo Vijeća EU-a zalaže se da se za to izdvoji 20 posto svote predviđene za izravne subvencije. Europskom parlamentu je to premalo, on hoće 30 posto.

Organizacije za zaštitu okoliša bi išle još dalje. One predlažu da se počne kod 30 posto i da se taj udio s vremenom povećava. Nevladine organizacije se boje da se rezultat reforme na kraju neće moći uskladiti s ciljevima EU-a u zaštiti klime.

Predsjednik njemačke organizacije za zaštitu okoliša NABU Jörg-Andreas Krüger kaže: „Tko sad ne podrži ekološki zaokret u sustavu poticaja taj postaje suodgovoran za nastavak umiranja našeg agrarnog okoliša i nastavak gospodarske bijede brojnih gospodarstava."

Još nije rečena zadnja riječ

Socijaldemokratska zastupnica Maria Noichl, čiji zastupnički klub je podržao kompromis Europskog parlamenta, kritizira kvalitetu dogovora. Pokušalo se popraviti jedan stvarno loš prijedlog, kaže ona. Potrebno je jasno definiranje cilja za dobru zelenu i socijalnu arhitekturu u poljoprivredi, naglasila je Noichl.

Dok su u Parlamentu u Bruxellesu vodila rasprava istovremeno su i ministri poljoprivrede EU-a u oko 200 kilometara udaljenom Luksemburgu također pokušavali postići dogovor. Tamo je razgovore vodila njemačka ministrica poljoprivrede Julia Klöckner, jer Njemačka trenutno predsjeda Europskoj uniji.

To nije bila laka zadaća, jer upravo kod zacrtanog jačeg povezivanja plaćanja poticaja poljoprivrednicima i mjera zaštite okoliša velike su razlike u stajalištima.

Kokoši

Najviše subvencije u EU se izdvajaju za proizvođače hrane

Zato je zastupnica Maria Noichl uputila izravnu poruku njemačkoj ministrici u Luksemburgu: „Gospođo Klöckner, ako se usudite razvodniti rezultat dogovora ovdje u parlamentu, onda ćete se ogriješiti na budućoj generaciji.“