EU oprezno promatra izbore za američki Kongres

« Europa se rijetko ili uopće ne spominje u kampanji za izbore američkog kongresa. Amerikanci su fokusirani na nacionalne i lokalne teme dok vanjska politika i transatlanski odnosi u potpunosti nisu prisutni u kampanji », naglasio je Piotr Nowina-Konopka, šef nedavno osnovanog ureda Europskog parlamenta u Washingtonu.

Svih 435 zastupničkih mjesta američkog Zastupničkog doma te 37 od 100 mjesta zastupnika u Senatu američki građani biraju ovoga tjedna, što je gotovo na polovici mandata predsjednika Baracka Obame.

Predstavnik Europskog parlamenta u Washingtonu Nowina-Konopka smatra da će bez jasne većine u Zastupničkom domu ili Senatu, obje stranke, Republikanci i Demokrati, morat surađivati i pokazati više kolegijalnosti. Europski predstavnik je mišljenja da će američki interesi ostati isti, neovisno o tome, tko će na kraju imati većinu, a što se tiče transatlanskih odnosa, prije ili kasnije američko vodstvo će pridati potrebnu važnost i odnosima s Europom. « Sve statistike i promatranja pokazuju da imamo mnogo toga zajedničkog za odraditi u EU i SAD-u », ukazuje Nowina-Konopka.

Ured Europskog parlamenta u Washingtonu

Europski je parlamet svoj ured otvorio u Washingtonu u travnju ove godine, a svrha je približavanje osoba koje odlučuju o politikama u EU i SAD-u kao i pojasniti zastupnicima Kongresa novu pravnu arhitekturu Europske unije, u kojoj zastupnici Europskog parlameta imaju više ovlasti.

Priča oko Swifta predstavljala je buđenje kako za Senat tako i za Zastupnički dom u SAD-u. Shvatili su da su ovlasti Europskog parlamenta nakon stupanja na snagu Lisabonskog sporazuma, mnogo veće. Lisabonski sporazum daje europskim zastupnicima mogućnost razvijanja kontakata s američkim agencijama, koje imaju veliki udio u američkom zakonodavnom procesu. Razlika između zakonodavnog sustava u EU i SAD-u leži u tome, što zakoni koje donosi Kongres dio su okvira u kojem preostali dio posla oko zakona rade agencije, što nije slučaj u Europskoj uniji.

Zbog toga je važna prisutnost ureda Europskog parlamenta u Washingtonu, ističe predstavnik ove europske institucije. On je dodao kako već sada razumiju ulogu Europskog parlamenta mnogi studenti, suradnici nevladinih organizacija, koji su u SAD-u vrlo utjecajni, pa je pitanje samo vremena kada će infromacije o Europskom parlamentu stići i do najviših političkih krugova SAD-a. Europska unija dugo je vremena razmišljala, imali uopće svoju težinu na Capitol Hillu.

Pregovori oko promjene klime u Kopenhagenu, kada je SAD Europsku uniju ostavio izvan konačnog dogovora, i kada je predsjednik Obama iznenada otkazao svoj dolazak na summit u Madridu početkom godine, sve to je je produbilo strahove. Za tri tjedna u Lisabonu je na programu i summit EU-SAD, a on se održava samo dan prije sastanka na vrhu NATO saveza, na koji Obama ionako dolazi.

« Obama se nalazi u problematičnoj situaciji. Njegova pobjeda prije dvije godine bio je prije svega izbor protiv Busha, a sam Obama je pobudio nerealna očekivanja. On će ostati na vlasti, ali imat će manje kapaciteta za politiku », poručuje Ulrike Guerot iz Europskog vijeća za vanjske odnose, nevladine organizacije sa sjedištem u Londonu.

Obama popularniji u Europi nego u SAD-u

Prema trendovima s obje strane Atlantika, rezultati anketa pokazuju da je Obama i dalje popularniji u Europi nego kod kuće. No nije tako kada je u pitanju njegova politika. Manje od polovice Europljana odgovorila je pozitivno na pitanje, kako se Obama nosi u Afganistanu i Iranu. Za razliku od Europljana, Amerikanci imaju slične ili veće odobravanje za njegove brojne i vrlo specifične odluke.

« U Europi postoji veliko razočarenje oko brojnih pitanja, koje Obama nije pokrenuo ili promjenio od ere Busha, a EU bi tako željela da je Obama to učinio », kaže Guerot dodajući kako je NATO savez jedino pravo transnacionalno tijelo, gdje je institucionalni okvir razvio zajednički dnevni red tema koje nisu vezane za sigurnost.

Postavlja se pitanje, funkcionira li uopće summit EU-SAD ili se Europa i Amerika udaljavaju na području vanjske politike ? Nije li tako da SAD gleda više prema Kini, a Europa prema Rusiji ? Karika koja je spajala EU i SAD bila je prijetnja Sovjetskog Saveza, a danas više ne postoji. « U transatlanskim odnosima danas ima manje emocija, a u politici se sve svodi na emocije », zaključuje Ulrike Guerot.

Autor : Alen Legović, Bruxelles

Odg.ured: Ž.Telišman