EU (opet) protiv pranja novca | Gospodarstvo | DW | 21.07.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

kriminal

EU (opet) protiv pranja novca

Europska komisija priprema nove, već šeste smjernice protiv pranja novca. Sad će tu biti i posebna agencija, jer makar propisi postoje, pranje novca u EU se naveliko nastavlja.

"Naši propisi protiv pranja novca su među najoštrijima na svijetu", tvrdi potpredsjednik EK Valdis Dombrovskis. "Ali se oni sad moraju i dosljedno provoditi." Jer tu kod mnogih zemalja Unije - uključujući i Njemačku - nije bilo baš previše volje i napora: novac je novac, previše često se ne pita odakle je on došao.

Dapače, čak i neke ugledne banke nisu nesklone "malo pomoći": ovi novi planovi su zapravo i nastali kad je 2018. otkriveno kako je Danske Bank godinama prala novac preko jedne razmjerno male svoje filijale u Estoniji. To nije bio tek sitniš: procjenjuje se kako je riječ o oko 200 milijardi eura novca sumnjivog ili barem nepoznatog porijekla.

To je i sve članice EU potaklo prihvatiti da trebaju i novi propisi, ali i posebno tijelo koji bi i velikim bankama moglo i smjelo "gledati u prste". No ipak, to je odlučeno na "europski način": sad se prvo treba dogovoriti, gdje će biti uopće sjedište te agencije tako da će tek za tri godine ona biti spremna za posao. No onda joj se ostavlja još dvije godine da doista počne djelovati u svojim punim ovlastima.

Valdis Dombrovskis

Potpredsjednik EK Valdis Dombovskis želi konačno stati na kraj ovom "raju" za kriminalce koji u EU peru svoj utržak od zločina

Ne možemo si ni zamisliti razmjere

Europska povjerenica za financijske usluge Mairead McGuiness upozorava kako je pranje novca "jasna prijetnja" i za građane i za demokratske institucije i za čitav financijski sustav. Jer procjena je kako čitavih 1,5% BDP Europske unije - a to je 133 milijardi eura - otpada na poslove s "prljavim" novcem. "Jedva možemo podcijeniti veličinu ovog problema. Moraju se začepiti rupe koje mogu koristiti kriminalci", kaže povjerenica.

"Problem" kriminalaca je uvijek isti: kako novac stečen kriminalom - na primjer narkoticima, švercom, ucjenom, pljačkom ili kockom - "uvesti" u legalan opticaj. To se ne tiče samo organiziranog kriminala Starog kontinenta: Europa je popularna među bandama čitavog svijeta zbog ponekad golemih rupa u propisima i ukupnog ovdašnjeg bogatstva gdje je lakše "potopiti" nekoliko milijuna.

Mnogo posla se obavlja "polu-legalno": preko anonimnih tvrtki, vjerovničkih tvrtki i posrednika za koje je teško reći tko je pravi vlasnik i tko stoji iza njih. Toga ubrzo više ne bi smjelo biti: u EU će se uvesti indeks svih računa i njihovih pravih vlasnika - dakle ne tek poštanskog sandučića u Panami.

Nalaz 1,6 tona kokaina u Čileu

Ne samo europske bande, kriminalci iz čitavog svijeta znaju kako će u Europi razmjerno lako "potopiti" ilegalni novac

Smjernica broj 6

Jer trikova ima bezbroj: novac se dijeli na manje iznose, tvrtke osnivaju tvrtke koje su vlasnici još drugih tvrtki, a i transakcije preko nebrojenih računa u inozemstvu je računalima posao od nekoliko sekundi. Protiv toga već ima mnogo propisa - najkasnije kad se taj novac "pojavi" u Europi na primjer kod kupnji nekretnina, ali tu ima mnoštvo propusta.

U novoj, sad već 6. smjernici se predviđa i nadzor kriptovaluta koje su, po mišljenju EU sve češće u rukama kriminalaca. I tu će se od onih koji nude uslugu prometa takvog novca tražiti da mora znati kome pripada neki račun.

Tu je opet i stari spor oko gotovine: europski povjerenik Dombrovski predlaže da se u EU nešto može kupiti gotovim novcem najviše u vrijednosti od 10.000 eura - ali to je i među članicama sporno. Jasno je da na novčanicama nigdje ne piše odakle su došle i jesu li to stvarno promet neke pizzerije - ili od droge koja se prodala i gdje je novac "pomiješan" s prometom pizzerije. Ima doista slučajeva gdje se čitave kuće kupuju s kovčegom punim novčanicama.

Neke zemlje su već odavno uvele stroge granice, tu je čak i Italija s veoma oštrim propisima, a i u Grčkoj se nešto može kupiti za najviše 500 eura. No u Njemačkoj ili Austriji mušterija (doslovno) punih džepova je još uvijek rado viđen gost i praktično, tamo ograničenja nema. Makar je sve više "plastike" i elektronskih oblika plaćanja, još uvijek se oko 70% novčanog prometa u EU u konačnici odvija gotovinom.

Dijamantni prsten od Tiffanya

"Kako da kupi što želi, čak i ako se gospođi slučajno zatekao svežanj novčanica u torbici?"

A ako milostiva poželi dijamantni prsten?

Tu i austrijski ministar Gernot Bümel prosvjeduje što se toliko psuje gotov novac kao da ga koriste samo kriminalci: "Vidimo da gospodarski kriminalci sve više prelaze u digitalni prostor i tu ubuduće trebamo uložiti više napora. To smatram svrhovitijim nego nasumično postavljene gornje granice (gotovine) koje samo pojačavaju dosadašnju tendenciju potpuno ukinuti gotov novac." Gotov novac mora ostati sredstvo plaćanja za koji nije potrebna nikakva tehnička naprava.

Makar su mišljenja različita, svi se mogu složiti s konstatacijom potpredsjednika EK: tu je na kocki i stabilnost čitavog novčanog prometa Europske unije: "Svaki skandal oko pranja novca je jedan previše", misli Dombrovski.

Teško da će se ikad moći spriječiti da se koji gram kokaina nekim čudom ne pretvori u utržak od pizze Della Casa za veće društvo, ali se svakako može nešto učiniti da nadležne službe ipak znaju kome pripadaju milijarde eura koje kolaju Europom.

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android