EU ministri o Iranu i Kosovu

S obzirom na neuspjeh pregovora između Albanaca i Srba o budućem statusu Kosova odluku mora donijeti Vijeće sigurnosti. Ali, Europska unija nastoji postići zajedničko stajalište jer nakon odluke Vijeća sigurnosti EU namjerava organizirati civilnu upravu i izgradnju državnih struktura Kosova. Svojom najvećom misijom ove vrste EU želi najmanje dvije godine nadzirati pravosuđe, policiju, možda čak i odluke kosovskog parlamenta, stoji u bilješci koju ministrima vanjskih poslova na raspravu stavlja povjerenik za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku Javier Solana. Na kosovo bi trebalo biti poslano oko 1500 policjacaca, carinika i sudaca iz članica EU-a.

Solana izričito upozorava na opasnost koja dolazi od ekstremističkih skupina kako među većinskim albanskim, tako i među manjinskim srpskim stanovništvom, koje bi mogle imati interes da izazivanjem incidenata potaknu bijeg pripadnika drugoga naroda.

U nekim članicama EU-a raste razumijevanje za stajalište Beorgada da je Kosovo neodvojiv dio Srbije. Grčka, Španjolska, Cipar i Rumunjska navodno se protive provedbi Ahtisarijevog plana, iako ga je EU službeno podržao. Austrija, Češka, Slovačka, Mađarska, Slovenija i Poljska nasuprot tomu zalažu se da se Srbiji ponude konkretni ustupci u slučaju da prihvati plan o nadziranoj neovisnosti Kosova. Spominje se nastavak pregovora o stabilizaciji i pridruživanju bez obzira što Međunarodnom sudu za ratne zločine nije izručen Ratko Mladić. Tomu se, međutim, protivi Velika Britanija.

Sutra će se na radnom ručku ministrima vanjskih poslova EU-a pridružiti njihove kolege iz kandidatskih zemalja, među kojima će biti i hrvatska ministrica vanjskih poslova Kolinda Grabar Kitarović.