EU-kamp umjesto prijema izbjeglica | Politika | DW | 20.09.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

EU-kamp umjesto prijema izbjeglica

Njemački jednostrani potez prijema migranata iz Grčke potaknuo je rasprave o budućnosti europske politike azila. U Bruxellesu i Berlinu se zalažu za kampove na grčkim otocima, pod okriljem EU-a.

Njemačka ponovo ide naprijed i prima izbjeglice s grčkih otoka. U Njemačkoj postoji doslovno natjecanje u spremnosti za prijem izbjeglica: šefica Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) Saskia Esken zahtijeva prijem "velikog četveroznamenkastog" broja izbjeglica, šefica Kluba zastupnika Zelenih u Bundestagu Katrin Göring-Eckardt je navela broj od 5.000. I predstavnici crkve, humanitarnih organizacija, općina i saveznih pokrajina smatraju da Njemačka treba primiti znatno više ljudi iz uništenog kampa Moria nego što je u utorak obećano, a to je 1.553.

Ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer međutim sve koči iz dva razloga: on ne želi migrantima signalizirati da mogu zaobići normalan put za priznanje njihovog azilantskog statusa. I on želi europsko rješenje za sva migrantska pitanja. A njemačka vlada bi ga po mogućnosti trebala naći tokom svog trenutnog predsjedavanja EU-om. Njemački jednostrani potez bi otežao postizanje europskog rješenja, tako glasi kalkulacija. Mathias Middelberg, glasnogovornik Kluba zastupnika stranka Unije (CDU/CSU) u Bundestagu, je za Deutsche Welle rekao: „Ne smije nastati dojam da Njemačka samostalno rješava migrantsko pitanje."

Njemačka: prilično sama u europskoj kući

Reakcije iz drugih europskih zemalja čini se da potvrđuju ovan stav. Uobičajeni protivnici svakog prijema izbjeglica, poput Mađarske i Poljske, svakako ne popuštaju. No na drugoj strani dolazi ili samo nezanimanje ili čak otvoreni otpor.

Griechenland Flüchtlingsboot an der Küste von Lesbos

Mnogi migranti vide grčke otoke kao vrata prema Europi

Nizozemci žele primjerice primiti samo 100 ljudi, ali žele da se taj broj uračuna u kontingent UNHCR-a. To u konačnici znači da zemlja time ne prima ni jednu jedinu dodatnu izbjeglicu. Još više odbija Austrija iako u toj zemlji u vlasti sudjeluju Zeleni koji su prijateljski raspoloženi prema prijemu izbjeglica. Konzervativni premijer Austrije Sebastian Kurz izričito ne želi „slijediti njemački put". Umjesto toga Austrija želi pružiti pomoć na Lezbosu. Ministar vanjskih poslova Alexander Schallenberg je upozorio da će Moria, ako se oslobodi raspodjelom migranata u europske zemlje, uskoro ponovo biti puna.

Middelberg dijeli ovo mišljenje. Ne smije, kako kaže nastati sljedeći dojam: „Onaj tko uspije napustiti otok, njemu je put u željenu zemlju u Europi otvoren."

Pitanje migranata je u Europi i dalje užareno željezo. Njemačka kancelarka Angela Merkel je više puta zajamčila da se situacija iz 2015. godine, kada je u kratkom vremenu najvećim dijelom nekontrolirano u Njemačku došlo stotine tisuća izbjeglica, „ne smije i neće ponoviti".

Angela Merkel i migrant

Angela Merkel ističe da se 2015. godina ne smije ponoviti

CDU govori o pilot-projektu

Sada bi dakle sukob oko uništenog kampa Moria mogao promijeni raspravu u EU-u o reformi azila. Jer dosadašnji apeli za prijem izbjeglica su gotovo ostali bez učinka. Umjesto toga i predsjednica Europske komisije Ursula von Leyen i njemačka kancelarka Angela Merkel misle na uspostavu kampova na grčkim otocima. Njima bi trebali upravljati EU i Grčka. EU bi se pobrinuo za europske standarde. Tamo bi bili provjereni svi zahtjevi za azil. Samo onaj tko dobije azil bi trebao smjeti napustiti otoke i otići u pravcu kopnenog dijela zemlje. To je u konačnici upravo ono što predviđa sporazum EU-a i Turske koji je potpisan 2016. godine.

„Novi centar za prijem na Lezbosu može biti pilot-projekt za europsku izbjegličku politiku u praksi. Brzi postupci na vanjskoj granici trebali bi omogućiti brzo donošenje odluke o prijemu i vraćanju osobe", kaže Middelberg o toj ideji. Oni će također imati ulogu u prijedlogu reforme azilantske politike koju von der Leyen želi predstaviti idući tjedan.

Veliki postotak odbijanja

Ove ideje su međutim daleko od onoga što migranti i izbjeglice na grčkim otocima žele čuti. Oni se nadaju da će nakon požara moći napustiti otok, neovisno o odluci o azilu. Grčke vlasti polaze od toga da su migranti podmetnuli požar kako bi tako prisilili na preseljenje na kopneni dio zemlje. „Moria-taktika", tako vlada u Ateni ovo naziva. U međuvremenu je uhićeno više Afganistanaca pod sumnjom da su podmetnuli požar. Među njima su i dva maloljetnika koji su nakon požara sklonjeni na kopneni dio zemlje radi zaštite. Zamjenik ministra za migracije Giorgos Koumoutsakos je nakon požara rekao: „Onaj tko misli da može otputovati na kopno i nakon toga u Njemačku može to zaboraviti."

Moria

Grčke vlasti vjeruju da su migranti zapalili kamp

Uloga EU-a na otoku nije sasvim nova. Već sada je u kampovima zastupljena azilantska služba Easo. Ona podržava grčke vlasti prilikom odluke o dodjeli azila. Zadatak je već ogroman. Prema navodima Europske komisije samo na Lezbosu čeka 11.000 ljudi na odluku o azilu. Za 1.400 je obećana zaštita, u slučaj 900 njih je zahtjev odbijen u drugostupanjskom postupku. Manfred Weber, šef Kluba zastupnika EPP-a u Europskom parlamentu, je nedavno govorio o oko 60 posto odbijenih zahtjeva za azil na vanjskim granicama EU-a.

Ove godine je, prema podacima UNHCR-a, s turske obale na grčke otoke ilegalno prebačeno skoro 10.000 ljudi. To je znatno manje nego prije. Ipak Turska, koja je trenutno u konfliktu s Grčkom zbog rezervi plina u istočnom Mediteranu, s pitanjem migranata ima moćnu polugu u svojim rukama. Ankara bi se mogla pobrinuti za to da se uskoro ponovo više ljudi odvaži na ilegalni prelazak.

Preporuka uredništva