EU želi ograničiti izvoz cjepiva | Politika | DW | 25.03.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Pandemija

EU želi ograničiti izvoz cjepiva

Kada je riječ o ograničenju izvoza cjepiva Europska komisija prvenstveno ima u vidu Veliku Britaniju. Izvoz u nove industrijske zemlje i zemlje u razvoju – dakle i na Balkan – trebao bi ostati moguć.

Cijepljenje u Berlinu u zgradi bivše zračne luke Tegel

Cijepljenje u Berlinu u zgradi bivše zračne luke Tegel

Tvornice glavnih proizvođača cjepiva u Europskoj uniji rade punom parom. Iz EU-a se cjepivo izvozi u cijeli svijet. Otkako je Europska komisija u siječnju uvela nadzor izvoza, odobreno je 380 zahtjeva. Samo je u Italiji bila zaustavljena jedna isporuka namijenjena Australiji.

Na to još dolaze i isporuke u sklopu UN-ove globalne kampanje cijepljenja COVAX. Isporuke u 92 siromašne zemlje koje su dio COVAX-sustava, u istočnoj Europi, Africi, Latinskoj Americi ili Aziji, do sada su bile zanemarive i za njih nije potrebno odobrenje EU-a. Iz tvornica u zemljama EU-a do sada je ukupno isporučeno 43 milijuna doza cjepiva u 32 zemlje.

Bez zabrane izvoza

„Za sada se zaista ne može govoriti o zabrani izvoza", izjavila je povjerenica EU-a za zdravstvo Stella Kyriakides. Međutim, Europska komisija je primijetila da je od tih 43 milijuna cjepiva Velika Britanija dobila deset milijuna, i to bez obzira što se u Velikoj Britaniji naveliko proizvodi cjepivo britansko-švedske kompanije AstraZeneca.

Stella Kyriakides

Stella Kyriakides

To nije proporcionalno, smatra predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, zbog toga što Velika Britanija već raspolaže cjepivom za polovicu svoga stanovništva. U zemljama EU-a ta kvota je u prosjeku znatno manja, od deset do dvanaest posto.

Prema tvrdnjama diplomata EU-a Velika Britanija je s AstraZenecom sklopila vrlo povoljne ugovore s klauzulom „Britanija na prvom mjestu“. To gotovo da onemogućuje izvoz cjepiva proizvedenih u Velikoj Britaniji u EU. Zato i nema reciprociteta u isporukama, žali se Europska komisija.

Reciprocitet i proporcionalnost

Upravo ta dva kriterija, „proporcionalnost" i „reciprocitet", EU sada uvodi kao dodatne kriterije za odobravanje izvoza cjepiva.

„Shodno tome, danas smo napravili dvije izmjene u mehanizmu. One su bile nužne kako bi se građanima EU-a osigurao brz pristup cjepivu", istakao je u Bruxellesu potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis.

EU je jedina regija među industrijskim zemljama koje uopće izvozi cjepivo. Kratko rečeno, onaj tko i sam ne izvozi, neće dobiti ništa. Onaj tko ima veću stopu cijepljenja ili manje COVID-slučajeva od EU-a, također ostaje praznih ruku.

Britanci u fokusu

Osobito bi izvoz u Veliku Britaniju sada mogao biti otežan. Oštre kritike koje dolaze od bivše članice EU-a, zbog te „zabrane izvoza", povjerenica EU-a za zdravstvo Stella Kyriakides odlučno odbacuje. „Imamo posla s pandemijom. Tu se ne radi o kažnjavanju neke zemlje. Mi smo najveći pobornici globalne solidarnosti. Samo dodajemo instrument koji će nam osigurati veći utjecaj."

Ni SAD ne izvozi cjepivo u Europu, ali je prije nekoliko dana počeo izvoziti u Kanadu i Meksiko. Ni iz EU-a se cjepivo ne izvozi u SAD. Time ovdje imamo „reciprocitet“ jednak nuli, računa jedan dužnosnik EU-a.

Za taj nered prvenstveno je odgovorna kompanija AstraZeneca, koja nije ispunila obveze vezane za isporuku EU-u, dok se prednost daje isporukama u Veliku Britaniju. U Italiji je u jednom skladištu otkriveno 29 milijuna doza cjepiva AstraZeneca. Ostaje nejasno je li ono bilo planirano za izvoz ili ne. Iz vladinih krugova u Njemačkoj već su izrazili nadu da bi podjela tog cjepiva mogla poboljšati opskrbu cjepivom u zemlji.

Valdis Dombrovskis

Valdis Dombrovskis

Siromašne zemlje nisu pogođene

Ograničenje izvoza i dalje se ne bi trebalo odnositi na zemlje s niskim prihodima u istočnom susjedstvu EU-a, na zapadni Balkan, Afriku, kao ni na mnoge zemlje Latinske Amerike i velike dijelove Azije, objasnio je Dombrovskis: „Izvoz u siromašne zemlje ili one sa srednjim prihodima, isporuke za COVAX, za prekomorske teritorije EU-a, i dalje je moguć, bez iznimaka."

Međutim, obujam tih isporuka za sada je vrlo malen. Prema podacima Ujedinjenih naroda, 92 zemlje koje su u sustavu COVAX, do sada su od svih proizvođača na svijetu ukupno dobile samo 31 milijun doza cjepiva. Do svibnja bi trebalo biti isporučeno još 130 milijuna doza.

Diplomati EU-a u Bruxellesu vrlo jasno kažu da najprije treba cijepiti stanovništvo Unije, jer građanima se ne može objasniti to da se cjepivo ovdje proizvodi, a da se onda izvozi, dok pandemija u EU-u hara gore nego prošle godine.

„Europa je poduzela svaki korak kako bi bila poštena i odgovorna – poštujuću našu vodeću ulogu u svijetu od početka pandemije. EU ostaje najveći izvoznik cjepiva. Mi smo najveći donator u globalnoj kampanji cijepljenja COVAX", kaže povjerenik EU-a Dombrovskis.

Neravnoteža unutar EU-a

Evropska unija je do sada naručila 2,6 milijardi doza cjepiva od šest proizvođača. Tek u drugom kvartalu se očekuju znatno veće isporuke. Prema podacima Ujedinjenih naroda, od zemalja EU-a najviše cjepiva u odnosu na broj stanovnika trenutno ima Malta (33 posto), a najmanje Bugarska (6 posto). Njemačka je u sredini s 13 posto.

Šefovi država i vlada EU-a danas (25.3.) namjeravaju razmotriti zašto i unutar Unije postoje takve razlike kada se radi o raspodjeli cjepiva.

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic