ESB konačno prestaje kupovati tolike državne obveznice? | Gospodarstvo | DW | 26.10.2017
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Gospodarstvo

ESB konačno prestaje kupovati tolike državne obveznice?

Makar je Njemačka to željela već odavno, a Mario Draghi tko zna kada, ESB bi ovog četvrtka mogao donijeti odluku o početku prestanka otkupa državnih obveznica. Sad to više nije samo volja, nego sudska odluka.

Sustavni otkup državnih obveznica zone eura koji Europska središnja banka provodi još od ožujka 2015. je već dugo trn u oku ne samo Nijemcima. Jer ESB svakog mjeseca tako „pumpa" 60 milijardi eura zato da bi, neumorno objašnjava čelnik ESB-a Mario Draghi, spriječio deflaciju i potakao gospodarski rast.

Argument kritičarima jest da je to zapravo prikriveni poticaj državnoj blagajni: zajamčeni otkup državnih obveznica ne tjera države da privuku investitore višim kamatama, dakle tu ne vladaju tržišni odnosi. Zbog toga je ta praksa bila i pred Ustavnim sudom u Njemačkoj i pred Europskim sudom u Luksemburgu, ali su i ti sudovi – jedan manje, drugi nešto više – dali ESB-u za pravo.

Doduše, suci u Luksemburgu su dopustili tu praksu, ali su upozorili ESB da se mora držati i vlastitih pravila. Naime, da Europska središnja banka ne smije postati većinski vjerovnik nekoj državi i ako dođe u posjed trećine državnih obveznica neke zemlje, otkup mora biti zaustavljen.

Deutschland Baustelle Albvorlandtunnel bei Kirchheim unter Teck (picture-alliance/dpa/S. Gollnow)

Državne obveznice Njemačke su ionako tražene na tržištu novca, a zapravo i ESB najradije njih kupuje. Drugim riječima - ESB najviše kreditira ne najslabiju, nego najsnažniju zemlju eura.

Najviše se kupuju obveznice - Njemačke

A to bi se moglo dogoditi u najskorije doba. Makar se u javnosti misli kako ESB kupuje najviše državnih obveznica zemalja eura u problemima, to zapravo niti odgovornima u Frankfurtu ne pada na pamet. Tako je ovog srpnja ESB bio u posjedu nekih petnaestak posto talijanskih državnih obveznica, 18% francuskih i 22% obveznica Španjolske. Ali obveznice koje ESB rado kupuje makar su kamate na njih ponekad bile čak i negativne, su državne obveznice Njemačke. Njih ima već 28% i ubrzo bi njihovom otkupu trebao doći kraj – želio to Draghi ili ne.

Ekonomski stručnjaci su uvjereni kako Vijeće ESB-a ovog četvrtka neće raspravljati da li, nego kako da okonča ovo lijevanje novca u opticaj. Jörg Krämer, glavni ekonomist Commerzbanka je uvjeren da će to biti „meki" i postepeni prijelaz. To misli i Uwe Burkert, ekonomist LBBW-a: „Polazimo od toga da ESB od 60 milijardi mjesečno koliko sad otkupljuje, spusti iznos na 20 milijardi u sljedećih devet mjeseci. Kao prvo, političko stanje je stabilno. Kao drugo, gospodarski rast u zoni eura je robustan. ESB nema nikoga prema kojem bi morao strahovati da će pasti u recesiju."

Među stručnjacima banaka se doduše raspravlja koliko bi to milijardi u budućnosti moglo biti – 20 ili možda ipak još 30, ali nitko ne sumnja da će Draghi „dignuti nogu s gasa". Drugo je pitanje je li tržište novca već postalo ovisno od tih „injekcija" novca – neki već kažu da je to već postalo slično ovisnosti od droge, a poznato je da se narkomani teško „skidaju" s narkotika.

Griechenland Insel Mykonos (DW/D. Simeonidis)

I Grčka je imala dobru turističku sezonu i tvrdi kako izlazi iz "doline suza". Drugim riječima, više nema argumenata za otkup u ovoj mjeri.

Čak i Grčka tvrdi da se oporavila

Tu ekonomisti njemačkih banaka ne vide problem: „Ako ESB poruči tržištu da smatra stanje toliko stabilnim da možemo prekinuti otkup državnih obveznica, onda će i tržište novca imati više povjerenja i kupovati obveznice Italije, Portugala ili Španjolske", misli Burkert. Makar još ima neizvjesnosti osobito u Španjolskoj zbog Katalonije, i te zemlje bilježe rast. Čak i Grčka tvrdi da joj se gospodarstvo oporavlja, što Draghi može onda protumačiti uspjehom dosadašnje politike – i konačno prestati s tom praksom.

Mario Draghi isto tako tumači ovaj otkup željom da postigne stopu inflacije u zoni eura od 2%. Prije svega zbog niske cijene energenata, ona je negdje oko 1,5%, što Jens Kramer iz NordLB-a misli da je „dovoljno blizu" i da to onda ne može opravdati da se ta mjera i dalje provodi. Tu je još i briga izvoznika u ne-europske zemlje zbog odnosa eura prema dolaru i da bi to moglo dovesti do skoka vrijednosti europske valute. Uwe Burkert se ne slaže s tim procjenama: odnos eura i dolara nije nešto što bi trebalo nekoga brinuti, a onda su tu i Trumpovi planovi o poreznoj reformi. Za razliku od ostalih ideja ovog američkog predsjednika, tu ima više podrške i to će se, barem u dogledno vrijeme, vrlo vjerojatno odraziti skokom dolara i padom vrijednosti eura.

No je li ovisnost od te poplave eura ipak postala prevelika da će prestanak otkupa državnih obveznica nužno dovesti do naglog porasta vrijednosti eura? Burkert misli da tu Draghi treba tek pronaći prave riječi: „Reći će da će naravno uvijek ostati spreman u svakom trenutku opet povećati volumen otkupa i produžiti njegov rok."

 

Preporuka uredništva