Erozija građanskih sloboda u doba korone | Politika | DW | 05.05.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Pandemija

Erozija građanskih sloboda u doba korone

"Atlas civilnog društva" opisuje stanje temeljnih ljudskih i građanskih prava u svijetu. Godina 2020. pokazala je da su u mnogim zemljama vlade ograničavale slobode svojih građana pod krinkom borbe protiv pandemije.

Policijski sat u Kölnu zbog visokog broja novih korona-infekcija

Policijski sat u Kölnu zbog visokog broja novih korona-infekcija

Po četvrti put su mreža humanitarnih organizacija njemačkih protestantskih crkava "Kruh za svijet" i međunarodna humanitarna organizacija "Civicus" objavile „Atlas civilnog društva", opširan izvještaj o stanju civilnog društva u svijetu.

"2019. je bila godina protesta", rekla je Dagmar Pruin, predsjednica organizacije "Kruha za svijet". Širom svijeta je veliki broj ljudi izašao na ulice. "Ta se mobilizacija nastavila i 2020. godine, primjerice u SAD-u ili Bjelorusiji." Uz to, bilo je protesta protiv mjera vezanih uz borbu protiv pandemije, na primjer ljudi koji su, zbog loše ekonomske situacije u zemlji, zahtijevali veću pomoć i manje korupcije. "Ali kao odgovor na to, vlade mnogih zemalja nisu se borile protiv uzroka protesta, već protiv samog protesta."

Pandemija otkriva slabosti

Zato je slika za 2020. sumorna: 88 posto svjetske populacije živi u društvima koja izvještaj označava kao ograničena, potlačena ili zatvorena. Uz ove tri kategorije (ne)slobode, u "Atlasu civilnog društva" se navode još dvije: djelomice ograničena i otvorena društva. Prema izvještaju, samo se 42 od svih 196 zemalja svijeta smatra otvorenima, a u tu kategoriju nisu uključene ni sve države EU. To znači da samo 263 milijuna ljudi širom svijeta živi u društvima bez represije i uživa društvene slobode.

Silke Pfeiffer

Silke Pfeiffer

Pandemija je istodobno djelovala i kao poticaj protestima i kao povećalo koje je otkrilo probleme. "Pandemija je na svjetlo dana iznijela nedostatke nekih društava i režima koji su ionako bili prisutni", kaže Silke Pfeiffer, voditeljica odjela za ljudska prava i mir u "Kruhu za svijet". "U mnogim zemljama se onda javila tendencija da se prekomjernim autoritetom suprotstavi tim slabostima i tako zastraši građane."

BiH i Hrvatska osrednje, Srbija lošije

Zemlje zapadnog Balkana su uglavnom svrstane u kategoriju društava gdje je mogućnost nesmetanog djelovanja civilnog društva „djelomično ograničena". U tu kategoriju spadaju društva u kojima „većina pojedinaca i organizacija civilnog društva mogu ostvarivati svoja prava na udruživanje, okupljanje i izražavanje mišljenja. Ipak, i tu se bilježe kršenja ovih prava.

Tako na primjer ljudi mogu osnivati organizacije za zaštitu svojih interesa i prava, ali postoje slučajevi u kojima se one koje se smatra kritičnim prema vladi zakonski proganja ili ih se na neki drugi način ometa u radu. Mediji imaju slobodu širenja širokog spektra informacija, ali se potpuno slobodan razvoj sprječava strogom regulacijom ili vršenjem političkog pritiska na medije. U tu kategoriju iz regije spadaju Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Kosovo i Albanija, zajedno s nekim zemljama Europske unije, poput Francuske, Italije ili Španjolske.

Prema navodima iz izvještaja Srbija tu čini izuzetak. Ona je uvrštena u kategoriju „ograničenih" društava. U njima „vlasti ograničavaju slobodan razvoj temeljnih prava kombinacijom zakonskih i praktičnih ograničenja. Organizacije civilnog društva postoje, ali vladine službe ih pokušavaju ometati u radu, uključujući stalno nadziranje, birokratsko šikaniranje i ponižavanje u javnosti."

I tu postoje nevladini mediji i uredničku sloboda, ali novinare se često fizički napada ili su suočeni s brojnim tužbama za klevetu. To vodi do snažne autocenzure, tvrdi se. U toj su kategoriji uz Srbiju i zemlje poput Mađarske, Brazila, Kazahstana, Zambije ili Sjedinjenih Američkih Država.

EU - uglavnom dobro, s izuzecima

Kada je riječ o zemljama članicama Europske unije, tu se situacija većim dijelom ocjenjuje kao pozitivna, ali postoje i neki izuzeci.

Njemačka se smatra otvorenom jer tu organizacije civilnog društva mogu slobodno djelovati, dozvoljene su demonstracije i informacije su lako dostupne. U izvještaju se ograničavanja slobode, koja postoje i u Njemačkoj zbog pandemije, smatraju razmjernima, ali se kritizira činjenica da je na početku pandemije bila predviđena opća zabrana demonstriranja, koju je Ustavni sud međutim ukinuo.

Kao negativan se primjer navodi Slovenija. U toj se zemlji situacija u odnosu na prethodni izvještaj znatno pogoršala. Slovenija doduše još uvijek vrijedi za zemlju u kojoj je rad civilnog društva „djelomično ograničen", ali se navodi da „desničarski populist (Janez Janša) putem Twittera kleveće kritičare i optužuje medije koji kritiziraju njegovu politiku borbe protiv pandemije."

Navodi se da je Janša, slično Orbanu, započeo strukturni napad na neovisne medije, te da je pokrenuo donošenje tri zakona koji bi, između ostaloga, trebali omogućiti vladi da znatno utječu na kadrovske odluke unutar javnog servisa i državne novinske agencije, te da odlučuju o njihovom budžetu.

Kao negativan primjer ograničavanja rada civilnog društva unutar EU se navodi i Poljska. Tu se prije svega kritizira ograničenje vladavina zakona i neovisnost sudstva, faktičko ukidanje prava na pobačaj i agenda protiv LGBTQI+ - pokreta. Trećina poljskih općina rezolucijama su se proglasile takozvanim "zonama bez LGBT-a".

Mađarska je uključena u grupu „ograničenih" zemalja, kako zbog pritiska na LGBTQ+ zajednicu, tako i zbog ograničavanja medijskih sloboda.

Loši izgledi

Anketa u kojoj je sudjelovalo oko 400 novinara iz cijelog svijeta je pokazala da su ljudi u 59 zemalja doživjeli policijsko nasilje povezano s koronavirusom. Tako je primjerice u Kolumbiji gotovo 50 nevladinih organizacija objavilo zajedničku izjavu u kojoj se žali na policijsko nasilje, koje je sve više militarizirano.

"Atlas civilnog društva" ne daje puno povoda za nadu u poboljšanje. "2020. godine situacija se izuzetno pogoršala", zaključuje predsjednica mreže "Kruh za svijet" Dagmar Pruin.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka uredništva