1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

EK: Makedonija ne može za sada sudjelovati u politikama EU

Alen Legović7. studenoga 2007

Europska komisija podnjela izvještaj o Makedoniji. Vlada u Skopju je dobila slabe ocjene. Zamjera presporo provođenje reformi, a razlog je loš dijalog između Makedonaca i albanske manjine.

https://p.dw.com/p/C4qw
Olli RehnFoto: dpa

“U bivšoj jugoslavenskoj republici Makedoniji pozdravljam napredak u borbi protiv korupcije. No nastavak političkih napetosti usporile su reforme. Potreban nam je konstruktivniji politički dijalog kako bi reforme mogle zadobiti novi momentum iduće 2008. godine”, rekao je povjerenik Rehn.

Česte napetosti i problemi

No česte napetosti i problemi oko postizanja konstruktivnog dijaloga između većine političkih aktera potkopavaju efikasno funkcioniranje političkih institucija i dovodi do usporavanja reformi u Makedoniji, navodi u Europska komisija u svojem godišnjem izvještaju o Makedoniji.

U izvještaju se ističe da su nedostatak komunikacije između ključnih lidera u zemlji i ponašanje opozicije negativno utjecali na rad političkih institucija. “Bojkot parlamenta od strane jedne od najvećih oporbenih stranaka kao i siromašna kvaliteta suradnje između predsjednika i premijera ometali su efikasno funkcioniranje političkih institucija”, stoji u izvještaju.

Prošireni problem korupcije

Europa Mazedonien
Kada će Makedonija otvoriti pregovore?

Komisija je promijetila da je borba protiv korupcije u zemlji ostvarila samo neke rezultate pa zato ističe da je “korupcija prošireni i vrlo ozbiljan problem”. Koordinacija aktivnosti među različitim institucijama u borbi protiv organiziranog kriminala je neujednačena.

Izvještaj ukazuje da dok su otrkivene velike količine droga nije ostvaren dovoljan napredak na području borbe protiv krijumčarenja ljudima. Politička paraliza u Makedoniji je pogodila i normalno funkcioniranje pravosudnog sistema.

“Politička slijepa ulica po pitanju preostalih imenovanja pravosudnog vijeća smanjilo je kapacitete za jačanje neovisnosti nepristranog sudstva”, stoji u izvještaju koji procijenjuje da je to također usporilo ključne aspekte reforme poput osnivanja upravnog suda. Daljnji napori su potrebni za potpuno neovisno i neutralno sudstvo.

Pozitivna ocjena Transparency international-a za Makedoniju

“Transparency international dala je visoku ocjenu za bivšu jugoslavensku republiku Makedoniju za njezin učinak u posljednjih nekoliko godina, što je pozitivno. To je djelomično povezano s nekim koracima poduzetim u okviru reforme pravosuđa kao i osnivanje ustanova za borbu protiv korupcije. No istovremeno postoji jasna potreba da se završi reforma pravosuđa kao i provedba zakona o policiji u zemlji. Za sve to bilo bi dobro da u zemlji vlada povoljnija politička klima”, izjavio je Olli Rehn.

Izvještaj o Makedoniji primio je na znanje da je zemlja učinila određeni napredak na području političkih kriterija, dok provedba Ohridskog sporazuma iz 2001. godine koji je završio šestomjesečni sukob između albanskih pobunjenika i snaga sigurnosti, nastavlja s doprinosom konsolidiranja demokracije i vladavine prava.

“Dodatni napori potrebni su za provedbu dogovora oko uspostave povjerenja između političkih partija koje predstavljaju različite etničke skupine”, stoji u izvještaju.

Prema Komisijinom izvještaju ljudska prava i zaštita manjina, uključujući među-etničke odnose su se popravili u Makedoniji. Komisija poziva sve partije da nastave razvijati povjerenje među etničkim zajednicama.Izvještaj je konstatirao da Makedonija ima dobre odnose s drugim zemljama zapadnog Balkana.

Dodaje se da je zemlja nastavila s provedbom administrativne reforme, dok je potvrđeno da je započela druga faza koja se tiče fiskalne decentralizacije.“Javna administracija ostala je slaba i neefikasna”, stoji u izvještaju.

Prijepor oko imena države

EU Flagge
Europska unija svake godine daje izvještaj o napretku zemalja regijeFoto: picture-alliance / Sven Simon

Spominje se i rješavanje spora s Grčkom zbog naziva države. Zbog pritiska Grka, Makedonija se službeno naziva "Bivša jugoslavenska repubila Makedonija", kako bi se izbjegla pometnja s nazivom istoimene sjeverno grčke pokrajine. Atena i Skopje spor oko imena vode još od 1993. godine uz posredstvo Ujedinjenih naroda - do sada bezuspješno. Spor oko imena mogao bi dovesti i do otezanja prijama Makedonije u NATO savez.O prijeporu oko imena države Olli Rehn je rekao: “Pitanje imena je pitanje koje se povlači već dugi niz godina, a trebalo bi se riješiti bolje prije nego kasnije. To je bilateralno pitanje. Ohrabrujemo obje strane da potraže konstruktivno rješenje za ovo pitanje i to zajedno s Ujedinjenim Narodima. Nadamo se svjetlu na kraju ovog tunela, jer s ovim problemom smo se bavili dovoljno dugo i ovo pitanje je dovoljno dugo ometalo naše akcije”.

Visoka stopa nezaposlenost

Ekonomija u Makedoniji je zabilježila veliki rast, a procjena Komisije je da makroekonomska stabilnost održala tempo onako kako su se uspješno provodile i strukturne reforme. “Ali, vrlo visoka stopa nezaposlenosti ostaje najveći razlog za zabrinutost”, naglašava se u Komisijinom izvještaju.

"Makedonija za sada ne može sudjelovati u politikama EU"

EU Parlamentarier in Skopje
Europski parlamentarci u SkopjuFoto: DW

Priznaje se da je Skopje poduzelo dodatne napore kako bi poboljšalo svoje sposobnosti ispunjavanja obaveza za članstvo u EU. No ipak, Makedonija i dalje je suočena s velikim nedostacima oko provedbe i donošenja efikasnog zakonodavstva. “Nedostaju odgovarajuće ljudske i financijske resurse za provedbu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP). Smjena velikog broja kvalificiranog personala zbog političkih promjena usporilo je napore za poboljšanje administrativnih kapaciteta”, primijetila je Komisija. Izvještaj je zaključio da Makedonija za sada ne može u potpunosti sudjelovati u politikama Europske unije, jer za to nisu dovoljni njezini institucionalni i administrativni kapaciteti.

"Otvaranje pregovora prema vlastitim dostignućima"

Na pitanje hoće li Makedonija koja nije riješila niti spor oko imena s Grčkom, moći otvoriti pregovore u prvoj polovici 2008. godine, Rehn je pokušao odgovoriti kroz andegdotu: “U zemlji koju najbolje poznajem živio je kompozitor Jean Sibelius. On je bio osoba koja je voljela feštati do dugo unoć. Jednom ga je u nedjelju ujutro, prije sto godina u restoranu Kemp u donjem gradu u Helsinkiju u šest sati ujutro nazvala njegova supruga i upitala: “Dragi, kada ćeš doći doma?” Sibelius je odgovorio: “Draga, ja sam kompozitor a ne prognozer”. Tako bi glasio i moj odgovor na pitanje kada će Makedonija započeti pregovore, jer zaista sve ovisi o određenoj zemlji i njezinim dostignućima kako bi ozbiljno mogli govoriti o otvaranju pristupnih pregovora. Sve ovisi o vlastitim dostignućima Makedonije”, naglasio je povjerenik za proširenje Olli Rehn.