EIB na zapadnom Balkanu svojim investicijama odražava razlike
6. veljače 2004Oglas
Europska investicijska banka do daljnjega ostaje jedini segment Europske Unije koji ce sustavno ulagati u projekte konkretnog povezivanja zemalja zapadnog Bakana s ostatkom Europe i strateški doprinositi prilagodavanju država uvjetima življenja u EU. Projekti kohezije zapadnog Balkana sa svojim buducim ekonomskim i politickim okružjem postoje za sada samo u programima EIB-a.
«Razvojna banka Unije nastavit ce ulagati u prostor jugoistocne Europe», obecao je njezin predsjednik Philippe Maystadt na godišnjoj skupštini EIB-a. Banka nastavlja vec svoju politiku ostvarivanja politickih ciljeva EU u regiji putem ulaganja u objekte i projekte od europskog interesa. Prema podacima EIB-a prošle je godine najviše kredita dobila Hrvatska, 170 milijuna eura – što je za usporedbu manje od Slovacke a više od Slovenije, zatim slijede je Srbija i Crna Gora sa 162 milijuna eura kredita. Razlike u projektima odražavaju razlike u potrebama, stupnju razvijenosti i gospodarskoj situaciji u državama regije i namjera EIB-a da, prema mandatu EU-a, ulaganjima forsira integracijski proces, dakle ulaganja su drukcija na razlictim regionalnim adresama. Na primjer u Hrvatskoj, EIB je prošle godine, osim velike modernizacije mreže plinovoda u zemlji poceo prakticno trenirati novi izazov za regiju, ulaganje u razvoj malih i srednjih poduzeca. U Srbiji i Crnoj Gori modernizirane su dvije bolnice i elektroopskrbna mreža te unaprijeden promet tramvaja u Beogradu. U Albaniji su EIB-ovi krediti poslužili za obnovu kanalizacijskog sustava, a u Makedoniji za poboljšanje elemenata distribucije elektricne energije. EIB ocjenjuje da je prošla godina bila godina ulaska u nove sektore – obrazovanja, zdravstvene zaštite i financijskih zahvata lokalnih vlasti namijenjenih poboljšanju uvjeta življenja gradana. Ovo je predložak na kome ce EIB razvijati svoju investicijsku aktivnost u iducim godinama, istaknuli su predstavnici Europske investicijske banke. Prioritet srednjorocne strategije ulaganja je kreditna potpora razvoju male privrede, strategija je stavljena na papir i zatim potvrdena kao službena politika Europske investicijske banke tek na ljeto proše godine a nakon prve provjere s aranžmanima posredstvom nekoliko banaka u Hrvatskoj. Banka namjerava iskoristiti svoja iskustva na novome terenu ulaganja u industrijske projekte o cemu ce se cuti u iducih nekoliko godina. U sredjorocnom razdoblju 2000 – 2007. gornja je granica ulaganja EIB-a u zapadni Balkan 9,28 milijardi eura, u ovoj godini EIB namjerava zadržati ritam investiranja u susjedstvu iznosom od 400 milijuna eura.
Prošla godina rekordna po aktivnostima
Prošla je godina za Europsku investicijsku banku bila rekordna po aktivnostima – EIB je plasirao 27,4 milijarde eura ili 70 posto svih kredita za EU 25-orice u nerazvijene regije, 4,6 milijardi u buduce clanice EU, 16% kredita odnosi se na projekte zaštite okoliša, 3,3 milijarde otišle su na projekte gradskog prometa a 6,2 milijarde eura uloženo je u inovacije. Na kraju, sa 5,3 milijarde eura kreditirani su projekti iz sustava paneuropske prometne mreže u starim plus 1,5 milijarda u prometnu infrastrukturu novih clanica Europske Unije.
«Razvojna banka Unije nastavit ce ulagati u prostor jugoistocne Europe», obecao je njezin predsjednik Philippe Maystadt na godišnjoj skupštini EIB-a. Banka nastavlja vec svoju politiku ostvarivanja politickih ciljeva EU u regiji putem ulaganja u objekte i projekte od europskog interesa. Prema podacima EIB-a prošle je godine najviše kredita dobila Hrvatska, 170 milijuna eura – što je za usporedbu manje od Slovacke a više od Slovenije, zatim slijede je Srbija i Crna Gora sa 162 milijuna eura kredita. Razlike u projektima odražavaju razlike u potrebama, stupnju razvijenosti i gospodarskoj situaciji u državama regije i namjera EIB-a da, prema mandatu EU-a, ulaganjima forsira integracijski proces, dakle ulaganja su drukcija na razlictim regionalnim adresama. Na primjer u Hrvatskoj, EIB je prošle godine, osim velike modernizacije mreže plinovoda u zemlji poceo prakticno trenirati novi izazov za regiju, ulaganje u razvoj malih i srednjih poduzeca. U Srbiji i Crnoj Gori modernizirane su dvije bolnice i elektroopskrbna mreža te unaprijeden promet tramvaja u Beogradu. U Albaniji su EIB-ovi krediti poslužili za obnovu kanalizacijskog sustava, a u Makedoniji za poboljšanje elemenata distribucije elektricne energije. EIB ocjenjuje da je prošla godina bila godina ulaska u nove sektore – obrazovanja, zdravstvene zaštite i financijskih zahvata lokalnih vlasti namijenjenih poboljšanju uvjeta življenja gradana. Ovo je predložak na kome ce EIB razvijati svoju investicijsku aktivnost u iducim godinama, istaknuli su predstavnici Europske investicijske banke. Prioritet srednjorocne strategije ulaganja je kreditna potpora razvoju male privrede, strategija je stavljena na papir i zatim potvrdena kao službena politika Europske investicijske banke tek na ljeto proše godine a nakon prve provjere s aranžmanima posredstvom nekoliko banaka u Hrvatskoj. Banka namjerava iskoristiti svoja iskustva na novome terenu ulaganja u industrijske projekte o cemu ce se cuti u iducih nekoliko godina. U sredjorocnom razdoblju 2000 – 2007. gornja je granica ulaganja EIB-a u zapadni Balkan 9,28 milijardi eura, u ovoj godini EIB namjerava zadržati ritam investiranja u susjedstvu iznosom od 400 milijuna eura.
Prošla godina rekordna po aktivnostima
Prošla je godina za Europsku investicijsku banku bila rekordna po aktivnostima – EIB je plasirao 27,4 milijarde eura ili 70 posto svih kredita za EU 25-orice u nerazvijene regije, 4,6 milijardi u buduce clanice EU, 16% kredita odnosi se na projekte zaštite okoliša, 3,3 milijarde otišle su na projekte gradskog prometa a 6,2 milijarde eura uloženo je u inovacije. Na kraju, sa 5,3 milijarde eura kreditirani su projekti iz sustava paneuropske prometne mreže u starim plus 1,5 milijarda u prometnu infrastrukturu novih clanica Europske Unije.
Oglas