1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Dvostruki izbori u Bugarskoj: „Vlade mora biti!“

Christopher Nehring
13. studenoga 2021

Usred najgoreg vala korone Bugarska bira predsjednika i parlament. Od travnja ta zemlja nema vladu i loši su izgledi da će je dobiti. Nadu sada bude nove snage.

https://p.dw.com/p/42mdI
Bulgarien Parlamentswahl 2021 | Sofia | Wahllokal
Foto: Spasiyana Sergieva/REUTERS

Bugarska 14. studenoga ne bira samo predsjednika, već i novu vladu. To će biti treći parlamentarni izbori ove godine, jer nakon izbora u travnju i srpnju ni jedna stranka nije uspjela formirati vladu. "Ovoga puta vlade mora biti! Društvo očekuje da će stranke konačno ispuniti svoju obvezu", kaže Vesela Černeva, direktorica instituta European Council on Foreign Relations (ECFR) u Sofiji. Prema aktualnim anketama novaci iz stranke "Nastavljamo promjene” bi s protestnim strankama "Demokratska Bugarska”, „Ustaj Bugarsko! Dolazimo", „Ima jedan narod" i socijalistima mogli formirati koaliciju. „Dugoročno gledano to je složena konstelacija, ali neko vrijeme bi mogla funkcionirati. Potrebna nam je vlada koja će konačno preuzeti odgovornost za velike odluke", objašnjava situaciju uoči izbora Černeva.

Parvan Simeonov
Parvan SimeonovFoto: Parvan Simeonov/Gallup International Bulgaria

Stranke u bugarskom parlamentu trenutno su prvenstveno posvađane. Gotovo jednoglasno stručnjaci i komentatori u zemlji pozivaju stranke da obustave rovovsko ratovanje. „Značenje formiranja vlade na ovim izborima je još veće. Istovremeno, s obzirom na rezultate anketa, to se čini težim nego na posljednjim izborima", kaže za DW Parvan Simeonov, direktor instituta za ispitivanje javnog mnijenja „Gallup International Balkans".

"Ljudi žele promjenu, a dobivaju stagnaciju"

U međuvremenu je sve veći popis problema i nužne su hitne političke odluke: zdravstveni sustav, kampanja cijepljenja i krizni menadžment u četvrtom valu korone dostižu svoje granice. „Pitanje nije koliko će korona utjecati na izbore, već kakav će utjecaj izbori imati na upravljanje korona-krizom. Svaki dan umire između 100 i 300 ljudi, ali se malo što poduzima. Političari se više plaše glasača nego smrti i virusa“, naglašava Vesela Černeva. „Prijelazna vlada ne može i ne želi preuzeti odgovornost za sva važna politička pitanja – bugarski plan za Europski fond za obnovu, energetska tranzicija, spor sa Sjevernom Makedonijom, reforma pravosuđa koju traže oporba i EU i borba protiv neobuzdane korupcije."

Martin Kothe | Friedrich Naumann Stiftung
Martin Kothe, Zaklada Friedricha NaumannaFoto: Friedrich Naumann Stiftung

U prošlotjednom intervjuu za DW s tim se složio i Martin Kothé, šef Zaklade Friedricha Naumanna u Sofiji: „Problemi su očiti. Riječ je o borbi protiv koruptivnih struktura i efikasnoj korona-politici. Ljudi žele promjenu, a dobivaju stagnaciju.” Jer za pravi rad vlade, prijelaznim vladama koje su od travnja na vlasti nedostaju ustavne ovlasti i parlamentarna većina.

Novaci spremni za novi početak

Najveća razlika u odnosu na posljednje izbore u srpnju je nova stranka "Nastavljamo promjene”. Ona je iznjedrila političare Asena Vasileva i Kirila Petkova koji su bili ministri u prijelaznoj vladi iz travnja. Parvan Simeonov za njih kaže da su „tehnokratski ekonomski liberali zapadnog kova, čija stranka podsjeća na pokret Emmanuela Macrona u Francuskoj". Dvojica menadžera koje u Bugarskoj zovu „momci s Harvarda", prije svega žele uspješnu borbu protiv korupcije. „Oni su politički neopterećeni, zrače energijom, odlučni su i pokazuju političku hrabrost. To je sada možda važnije od političkog iskustva, koje njihovoj stranci nedostaje. Oni imaju potencijal da postanu druga najjača snaga“, kaže Vesela Černeva.

Bojko Borisov
Bojko BorisovFoto: Spasiyana Sergieva/REUTERS

Utrka za drugo mjesto na ovim izborima se čini zanimljivijom od izbornog pobjednika. Prema svim anketama pobjednik izbora će biti bivši premijer Bojko Borisov. Ali njegova stranka „Građani za europski razvoj Bugarske (GERB) je politički izolirana od masovnih prosvjeda 2020. godine. Nitko s njom ne želi formirati vladu. Glavno pitanje će biti hoće li druga najjača snaga biti Bugarska socijalistička partija (BSP) ili „Nastavljamo promjene". Ako to bude BSP, ona će kao druga dobiti i mandat za sastavljanje vlade. Ako u tome ne uspije, gotovo je isključeno da će stranke postići dogovor tijekom trećeg mandata”, objašnjava Parvan Simeonov.

Predsjednički izbori štite od umora birača – još uvijek!

Zna se i tko je favorit na predsjedničkim izborima. U anketama uvjerljivo vodi aktualni predsjednik Rumen Radev. „Ali oprez: ako u prvom krugu ne osvoji apsolutnu većinu, u drugom krugu će biti još teže. Kombinacija predsjedničkih i parlamentarnih izbora mobilizira birače. U drugom krugu će izlaznost biti slabija“, smatra Parvan Simeonov. Radev je, slažu se analitičari, pobjednik stranačke krize i političkog kaosa koji već godinu dana traje u Bugarskoj. Ako stranke ne postignu dogovor oko vlade, on bi morao ponovo imenovati prijelaznu vladu – četvrtu ove godine. „Ali ne vidim ga u ulozi snažnog čovjeka, on nema sklonosti za vladine poslove, već uživa u udobnijoj ulozi predsjednika", kaže Simeonov.

Predsjednik Rumen Radev
Predsjednik Rumen Radev mogao bi opet imenovati prijelaznu vladuFoto: BGNES

Glavno pitanje vezano za dvostruke izbore u Bugarskoj 14. studenoga glasi: Što ako formiranje vlade ponovo ne uspije? „U tom slučaju postoji velika opasnost da stranački pluralizam bude diskreditiran i da se pojave fašističke tendencije. Već postoji mješavina umora i ravnodušnosti“, kaže Simeonov. Međunarodno poznati bugarski politolog Ivan Krastev ide i korak dalje: u intervjuu za televiziju bTV govorio je o „kolektivnom samoubojstvu političkog sistema“, ako formiranje vlade ponovo ne uspije.