Država protiv hakera | Politika | DW | 30.08.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Država protiv hakera

Nova „Agencija za informatičku sigurnost“ radit će drugačije od ostali državnih ustanova. Zadaća joj je poboljšanje sigurnosti interneta u Njemačkoj.

U proljeće 2015. hakeri su uz pomoć krivotvorenih mailova uspjeli upasti u računalni sustav Bundestaga. Bilo je govora o 20 gigabajta ukradenih podataka. Trag je vodio do skupine hakera koja navodno ima dobar odnos s ruskom državom. Ukupna digitalna struktura Bundestaga morala je biti zamijenjena. Od tada se radilo na jačanju sigurnosti.

Ove godine je uslijedio sličan, ali manji napad. Njemačka vlada je sada osnovala ustanovu od koje očekuje ni manje ni više nego „osiguravanje vodeće uloge u tehnološkim inovacijama". Ustanova se zove „Agencija za informatičku sigurnost". Od 2019. ona bi trebala nebirokratski i brzo unapređivati svaki tehnološki razvitak koji je povezan s unutarnjom i vanjskom sigurnošću zemlje. Uzor je američka ustanova pri Ministarstvu obrane DARPA, koja je za 60 godina postojanja pokrenula mnoge inovacije. Recimo, uspostava interneta je njezina zasluga.

Povijest američke ustanove počinje 1957. kada Sovjetski Savez u orbitu lansira prvi satelit Sputnik. Amerikanci su počeli gubiti utrku u osvajanju svemira pa je tadašnji predsjednik Eisenhower četiri mjeseca poslije vijesti da su sovjeti lansirali satelit osnovao ustanovu pod imenom ARPA. Ta institucija je koordinirala i financirala projekte u vrijeme Hladnog rata koji su najčešće imali vojni karakter. U posljednje vrijeme raspisivani su natječaji za hakere s ciljem poboljšanja sigurnosti mreže ili za mlade znanstvenike koji rade na dronovima. Godišnji proračun američke agencije iznosi tri milijarde dolara.

Osoba skrivenog lica s računalom

Pretpostavlja se da iza nekih napada stoje druge države koje koriste usluge hakera.

200 milijuna eura za četiri godine

Njemačka verzija ustanove će biti skromnija. Početni proračun je 15 milijuna eura. On bi vrlo brzo porastao na 40 ili 50 milijuna eura. Do 2022. godine agencija smije potrošiti 200 milijuna eura. Ministrica obrane Ursula von der Leyen i ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer zajednički su predstavili novu agenciju. Ove godine će biti zaposleno 14 osoba, a ukupan broj zaposlenih bit će oko 100.

Američka agencija je ulagala u nove ideje, tako je pored interneta nastao i navigacijsku sustav GPS, ali i govorni asistenti u pametnim telefonima. Mjerodavni ministri iz Ministarstva obrane i Ministarstva unutarnjih poslova nadaju se da će uslijediti slične inovacije "made in Germany". Time bi se smanjila ovisnost Njemačke od razvoja tehnologije u drugim zemljama. Osim toga agencija ima zadaću izgraditi europsku mrežu za razmjenu, ali i po uzoru na SAD raspisivati natječaje i poticati svježe ideje.

Neuspjesi su normalna popratna pojava

Nova agencija u Njemačkoj bi se, po riječima ministra Seehofera, trebala suočiti s „asimetričnim ugrožavanjem u internetu, koje se sve više zaoštrava". On je mislio na visoko specijalizirane hakere kojima na raspolaganju stoje veliki resursi. Oni ugrožavaju i velike industrijske i energetske sustave. Ursula von der Leyen smatra da će jedan broj projekata ostati bez rezultata, ali će drugi donijeti uspjeh. Seehofer je zahtijevao da se pokaže smjelost u preuzimanju rizika, a da pri tome ne dođe odmah financijska kontrola i da pita što se proizvelo tim novcem.

Doduše, u Njemačkoj već postoje brojne instance koje podupiru inovacije na ovom području, ali su oboje ministara suglasni da je osnivanje agencije nužno. Obrambena trupa ZITIS ima posla s četiri do pet tisuća napada dnevno i skoro je iscrpila svoje mogućnosti. Agencija će ulagati novac u raniju fazu, u temeljna istraživanja.

Oporba se plaši militarizacije interneta

"Više digitalne sigurnosti bi svima nama dobro došlo", kaže Anke Domscheit-Berg, koja je u zastupničkom klubu Ljevice zadužena za pitanja sigurnosti mreže. Ona dodaje da nije sigurna da je agencija koja je u nadležnosti dva ministarstva na pravom mjestu. Ona smatra da bi bilo fatalno da država organizira hakerske kontranapade koji se u žargonu hakera nazivaju „hackback" umjesto da se brani.

Ministrica obrane Ursula von der Leyen i ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer.

Sigurnost interneta je važna i za vojsku i za policiju. Ministrica obrane Ursula von der Leyen i ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer.

Njemački zakoni za sada ne dozvoljavaju takve napade, ali je ministar unutarnjih poslova Seehofer prije nekoliko tjedana najavio nacrt zakona koji bi to omogućio. I ministrica obrane želi takvu mogućnost za njemačku vojsku.

Političar Zelenih Konstantin von Notz kaže tim povodom: „Ursula von der Leyen i Horst Seehofer i dalje unapređuju militarizaciju digitalnog prostora. On smatra da bi svaka utrka u digitalnom naoružavanju s Rusijom, Kinom, Sjevernom Korejom za Njemačku kao pravnu državu bila izgubljena.

Oporba smatra da je politika vlade kontroverzna – dok se Ministarstvo vanjskih poslova zalaže za međunarodnu zabranu kemijskog oružja novoosnovana agencija torpedira takva nastojanja. Vlada ipak očekuje puno od osnivanja agencije. Seehofer kaže da bi Njemačka na području informatičke sigurnosti na međunarodnom planu morala zauzeti, ako ne vodeću, onda jednu od vodećih pozicija.

U isto vrijeme Vlada je osnovala i „Agenciju za razvoj ključnih inovacija" koja će također biti pod nadležnošću dva ministarstva, onog za gospodarstvo i onog za znanost. Ova će agencija do 2022. raspolagati proračunom od 150 milijuna eura.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka uredništva